Iako su simptomi slični, respiratorni sincicijski virus je ponekad teže razlikovati od drugih respiratornih infekcija. Radi se o vrlo zaraznom virusu, stoga samozaštita nije garancija izbjegavanja bolesti, bolje se javiti liječniku
VRLO ZARAZNI VIRUS
Misteriozni kašalj: Sve je više RSV-a: Evo kako prepoznati respiratorni sincicijski virus
Najugroženije su najmlađe dobne skupine, odnosno novorođenčad i dojenčad mlađa od šest mjeseci. Posebno su ugroženi mlađi od dva mjeseca koji imaju i kroničnu bolest poput urođene srčane greške ili drugih.
- Respiratorni sincicijski virus ili RSV jedan je od najagresivnijih uzročnika infekcije dišnih puteva koji izaziva jak otok sluznice i najmanjih ogranaka bronha. To je veliki problem kad je riječ o dojenčadi i vrlo maloj djeci koja imaju male bronhe, a usto su imunološki manje otporna od odraslih. Ta infekcija može kod njih uzrokovati bronhiolitis odnosno upalu malih bronha, zagušujući kašalj, hropac, probleme s disanjem, pa čak i upalu pluća - objasnio je pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:04
Naglasio je da se kod starije djece javlja i zagušujući kašalj uz curenje nosa i moguću temperaturu, no bolest prolazi uz terapiju.
Zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' Zoran Barušić naglasio je da problemi s disanjem kod djece s najizraženijim tegobama mogu čak rezultirati primjenom respiratora, no to ovisi i o niz drugih elemenata.
- Ovisi je li razlog primitka u bolnicu potreba za primjenom kisika, pojačanom toaletom dišnih puteva zbog veće količine sekreta ili pak nemogućnost hranjenja kod novorođenčadi i dojenčadi, gdje se onda primjenjuje i nazogastrična sonda. Individualni status određuje vrijeme bolničkog liječenja ili daljnji nadzor u kućnim uvjetima liječenja. Komplikacije bolesti mogu biti virusna upala pluća, ali i bakterijske komplikacije povezane sa bolničkim liječenjem i primjenom respiratora - naglasio je dr. Barušić. Kod nekih se mogu javiti posljedice koje će trajati od nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci.
- Oporavak je brži i uspješniji kod onih koji su imali najblaže kliničke slike. Ovisno o tome, posljedice mogu biti kašalj, podložnost drugim uzročnicima respiratornih infekcija, sklonost astmi ili njezino pogoršanje, ali i preosjetljivost na vanjske čimbenike poput zagađenja ili pušenja. Takve tegobe su također individualne - istaknuo je dr. Barušić.
Najosjetljivijim je pacijentima dostupna prevencija u obliku injekcije.
- Već desetak godina ta najugroženija skupina djece u bolnicama dobiva injekciju antitijela koju moraju primiti pet uzastopnih mjeseci. Nije riječ o cjepivu jer ono još ne postoji, nego o antitijelima koja onemogućuju da se virus prihvati na sluznicu, počne razmnožavati i uzrokuje bolest - objasnio je prof. Jovančević.
- Riječ je o tzv. monoklonskom protutijelu koje se zove palivizumab i namijenjeno je djeci rođenoj u 35. tjednu trudnoće ili ranije te koja su na početku RSV sezone mlađa od šest mjeseci. Također, protutijelo je namijenjeno djeci mlađoj od dvije godine koja imaju opterećujuću kongenitalnu srčanu grešku ili su unazad šest mjeseci imala neku tešku i ozbiljnu plućnu bolest, kao i djecu sa imunodeficijencijama. Roditelji će još u rodilištu ili kod nadležnog pedijatra dobiti informacije gdje i kako primiti protutijelo ukoliko je dijete u rizičnoj skupini - objasnio je dr. Barušić.
Naglasio je kako je primjena protutijela dokazana jer smanjuje rizik infekcije, a ukoliko do nje dođe, smanjuje mogućnost komplikacija i broj dana provedenih na liječenju u bolnici, kao i mogućnost težih komplikacija.
- Problem se može javiti ukoliko se dijete istovremeno razboli od druge infekcije, pa tako imate kombinaciju RSV-a i gripe ili druge virusne infekcije. U tom slučaju riječ je o teškim upalama koje mogu biti opasne po život. Kod odraslih pak bolest se obično manifestira suhim kašljem, a liječi se simptomatski - objasnio je pedijatar.
- Ako virus uđe u dječji kolektiv, vrlo vjerojatno će se razboljeti puno djece jer se širi kapljičnim putem. Stoga nema osobitih mjera prevencije osim onih uobičajenih, a to je izbjegavati ulaziti u prostorije gdje ima puno djece te primjenjivati uobičajene mjere higijene uz redovito pranje ruku i nošenje zaštitne maske. Te mjere imaju nekog učinka, ali svakako ne dovoljnog da bi spriječile epidemiju - zaključio je prof. Jovančević.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
