Mrčela: 'Sustav treba mijenjati. Predsjednika suda trebala bi birati struka, a ne politika'

Sustav koji sada postoji, koji je gotovo u potpunosti politički i ispolitiziran jer pratimo te prijepore koji su gotovo pa 100 posto političke naravi pokazuje da bi možda bilo dobro promijeniti sustav, da suci sami biraju predsjednika Vrhovnog suda. Na taj način bi politika bila isključena u potpunosti. Na ovaj način, kao što je politika uključena sa svim prijeporima, pojačava se dojam da politika ima utjecaj na pravosuđe, rekao je Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za Dnevnik HTV-a.

Petero kandidata predalo je prijave za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

- Trebali bi odgovoriti na pitanja kako misle upravljati Vrhovnim sudom kao najvišim sudom u Republici Hrvatskoj. Proučit ćemo te programe, nadam se da ćemo ih dobiti, i onda ćemo vidjeti kako se misli dalje raditi. Veselim se vidjeti te programe. Obično ljudi koji su iznutra znaju što treba napraviti. Kada netko izvan sudbene vlasti piše program, i to zna biti zanimljivo - rekao je Mrčela.

Smatra da je odaziv na natječaj bio dobar.

- Ovlašteni predlagači neće predložiti nikoga s Vrhovnog suda, prema tome tu je teško očekivati da će se netko s Vrhovnog suda javiti. Imamo petero kandidata, to nije malo. Ne mislim da ih treba biti 28, ali vjerojatno svatko tko misli da zaslužuje tu poziciju se javio - rekao je Mrčela.

RASPRAVA TEK IZA IZBORA Milanovićev favorit u lovu na Vrhovni sud, trebat će 76 ruku

Jedini kandidat kojeg je predložio predsjednik Zoran Milanović je Zlata Đurđević.

- Naravno on bi trebao predložiti nekoga od onih koji su se javili na poziv. Ja ne mogu nagađati hoće li se to dogoditi ili ne. Kada prijedlog dođe na Vrhovni sud, održat će se opća sjednica, mi ćemo dati svoje mišljenje, ono ne obvezuje nikoga. Onda ćemo vidjeti. Možda bi bilo bolje da to mišljenje obvezuje. To je bila preporuka GRECO-a, da se struci da veći utjecaj na izbori. Da se smanji utjecaj politike - rekao je Mrčela.

Na pitanje oko Milanovićeve podrške za Đurđević, ali ne i Plenkovićeve i saborske dodaje da će biti pametniji kad prođe čitav postupak, a da će oni na Vrhovnom postupiti po zakonu i dati mišljenje o kandidatu.

Đurđević je jedini izbor predsjednika, a on ili ona mora se izabrati konsenzusom vladajućih i predsjednika.

- To sada ovisi o tome hoće li Sabor odabrati osobu koju predloži ovlašteni predlagač, ako se to ne dogodi, onda se vjerojatno sve ponavlja. Dokle to može trajati, ja ne znam. Ako se ne uspiju dogovoriti, onda dok nekome ne istekne mandat - rekao je Mrčela.

MILANOVIĆEVA MILJENICA Zlata Đurđević kandidirala se za predsjednicu Vrhovnog suda, a kandidaturu je poslala poštom

Ako se do srpnja vladajući ne dogovore funkciju predsjednika Vrhovnog suda preuzima trenutni zamjenik, odnosno Mrčela.

- Isto mislim da u Zakonu nije jasno određeno, vjerojatno dok se ne izabere predsjednik Vrhovnog suda - rekao je Mrčela o tome dokad bi mogao ostati na toj poziciji.

Mrčela smatra da bi ipak izbor trebalo prepustiti struci.

- Ovo što se događa, argument je u prilog ovome što smo rekli da struci u potpunosti treba ostaviti da bira svog predsjednika. Tu trebaju izmjene Ustava, a za to opet treba politički konsenzus. Ako je političarima stalo da ne postoji dojam da oni utječu na bilo što u sudbenoj vlasti, onda vjerujem da će se lako dogovoriti da izmjene Ustav u tom dijelu - rekao je Mrčela.

IMPRESIVNA KARIJERA Nepoznate slike iz života Zlate Đurđević, žene zbog koje su zaratili Plenković i Milanović

Povjerenje građana u pravosuđe trenutno je izrazito nisko.

- Tu su postupci pokrenuti i ne mogu unaprijed zauzimati stav jer bi to bilo neprimjereno. Naravno da suci moraju paziti s kim se druže i naravno da nije primjereno da se druže s osobama koje su im stranke u postupku, a osobito s onima koji su okrivljenici. To je jedan puta jedan. Korupcija u pravosuđu postoji, ali ona nije kao što se obično želi predstaviti široko rasprostranjena. Velika većina sudaca svoj posao radi predano i savjesno, iz godine u godinu imaju manji broj neriješenih predmeta i predmeti se brže rješavaju. Na Vrhovnom sudu je u zadnje četiri godine broj predmeta smanjen za više od 5000, a broj dana koji je potreban da se riješi je smanjen za jedno 20-ak dana. To još nije kako bi trebalo biti, ali ide na bolje. To ljude ne zanima previše jer se lakše klika na ono što je ružno - zaključio je Mrčela.