Zlata Đurđević u ponedjeljak se poštom prijavila na drugi javni poziv za predsjednicu Vrhovnog suda pa je u utrci za tu dužnost, prema do sada dostupnim podacima, ukupno četvero kandidata
Zlata Đurđević kandidirala se za predsjednicu Vrhovnog suda, a kandidaturu je poslala poštom
Uz profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević koju na čelu Vrhovnog suda želi predsjednik RH Zoran Milanović svoje kandidature Državnom sudbenom vijeću (DSV) ranije su podnijeli sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić, pravnica sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Snježana Rizvan te zagrebački odvjetnik Šime Savić.
Zlata Đurđević za koju se još jučer, zadnjeg dana javnog poziva, u medijima nagađalo hoće li se prijaviti Hini je potvrdila da je kandidaturu poslala poštom. No, pritom nije željela davati izjave.
Savić se jedini od navedenih javio i na prvi poziv nakon kojega predsjednik Milanović Saboru nije želio predložiti nikoga od prijavljenih. Odvjetnica Lidija Horvat svoju je kandidaturu u međuvremenu povukla, a aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, kojemu mandat istječe u srpnju, više je puta ponovio da se neće javiti na novi javni poziv jer ga predsjednik očito ne želi predložiti Saboru za imenovanje.
DSV će javni poziv zaključiti u srijedu
Novi javni poziv DSV je raspisalo 31. ožujka s rokom prijave od 30 dana. Predsjednik DSV-a Darko Milković kazao je da se preporučene pošiljke dostavljaju u roku od 48 sati pa će to tijelo sa zaključivanjem javnog poziva pričekati do srijede.
Ustrajući da je predlaganje kandidata njegovo ustavno pravo Milanović je Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda unatoč prvom javnom pozivu već u ožujku predložio Zlatu Đurđević, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković taj je prijedlog odbio uvrstiti u saborsku proceduru kao nezakonit. Milanović je tvrdio da će se saborski zastupnici ipak morati očitovati o njegovoj kandidatkinji.
Ustavni sud potom je zaključio da predsjednik može predložiti samo kandidata koji je prošao javni poziv DSV-a, a tvrdili su i da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.
Premijer Andrej Plenković potom je kazao da je Đurđević, iako je profesorica kaznenog procesnog prava, pristala biti dio protuzakonite procedure te da ne može voditi najviše pravosudno tijelo. Prema najavama u Saboru je ne bi podržali ni zastupnici desnice iz oporbenih redova.
Očekuje se da bi Sabor o prijedlogu predsjednika RH za novu čelnu osobu Vrhovnog suda trebao odlučivati nakon lokalnih izbora.