Od hrane i lijekova do kozmetike, bioambalaža i biogoriva - potencijal iskoristivosti algi vidljiv je u raznim industrijama. Azijske zemlje korisnost ovog morskog organizma odavno su prepoznale, a Europljani je otkrivaju tek posljednjih nekoliko godina
Morsko ratarstvo u Europi sve je popularnije: Evo zašto je uzgoj algi odlična prilika za zaradu
Posljednjih su se 20 godina uzgoj i popularnost morskih algi značajno povećali u svim dijelovima svijeta. Međutim, Azija i dalje drži 97,38% udjela u ukupnoj globalnoj proizvodnji, pokazuje istraživanje iz 2022. godine. Vodeće zemlje u ovoj industriji su Kina i Indonezija, a u malo manjoj mjeri prate ih Južna Koreja, Filipini, Sjeverna Koreja i Japan. Predviđa se da će na globalnoj razini vrijednost komercijalnog tržišta algi porasti s 15,01 milijardu dolara u 2021. godini na 25,92 milijarde dolara u 2028. godini. Uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,51%, alge postaju "zvijezda u usponu" u industriji proizvodnje morske hrane.
Naravno, i Europa želi svoj dio kolača, tako da je EU posljednjih godina počela raditi na jačanju i širenju domaće industrije algi. Do najnovijeg pomaka u tom smjeru došlo je u studenom prošle godine kad je Komisija EU usvojila pionirsku inicijativu za stvaranje snažnog, održivog i regenerativnog sektora proizvodnje algi u Europskoj uniji "Towards a strong and sustainable EU algae sector". Za sada se među ozbiljnijim europskim proizvođačima morskih algi ističu Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Austrija, Italija i Španjolska.
Izvješće koalicije Seaweed for Europe predviđa da europsko tržište ima potencijal pokrenuti industriju koja bi do 2030. godine mogla vrijediti do 9,3 milijarde eura, s tim da europski proizvođači imaju priliku zauzeti oko jednu trećinu ovog tržišta. Osim zarade, to bi, između ostalog, značilo i otvaranje 85.000 novih radnih mjesta te ublažavanje do 5,4 milijuna tona emisija ugljikova dioksida godišnje.
Morska superhrana
Što se tiče iskoristivosti, prethodno spomenuto izvješće navodi nekoliko mogućih korisnih primjena algi u čovjekovu životu, a to su: hrana za ljude i životinje, dodaci prehrani, biostimulansi, bioambalaže, kozmetika, farmaceutski i nutritivni proizvodi te biogoriva. Inače, alge sadrže visoke udjele minerala, vitamina, proteina i vlakana te imaju mnoge zdravstvene benefite.
To dobro zna i Jasmin Hajrula, vlasnik i chef uspješnog rovinjskog restorana morske hrane Fish House, koji često eksperimentira s ovom namirnicom.
- Nutritivne vrijednosti alga su nevjerojatne. Bogate su proteinima, jodom, vitaminima i raznim mineralima. Niskokalorične su, jačaju imunološki i kardiovaskularni sustav, reguliraju težinu i povećavaju dobar kolesterol, poboljšavaju prirodno čišćenje od toksina i stanje probavnog trakta, kao i probavu u cjelini - kaže pa dodaje:
- Alge su pomalo specifičnog okusa i okus ovisi o vrsti. Većina ima svježi, slani, 'morski okus', koji je istodobno nekako slatkast. U prehrani smo inače upoznati s četiri osnovna okusa: slatko, slano, kiselo i gorko, a peti okus upravo je ono što se nalazi u većini algi te se naziva umami. Umami u hrani izaziva onu 'mmmm' reakciju jer je to, vjerujte mi, fantastičan okus koji se itekako pamti - govori nam Jasmin.
Alga se kao prehrambena namirnica može kuhati, dehidrirati, rehidrirati, pretvarati u prah i razne gelove, pripremiti kao temeljac za juhe, čipsove, umake, tjestenine i slično, a kod obrade je samo važno da se uspije očuvati njezin izvorni okus i hranjivi nutrijenti. Jasmin alge koristi kao pojačivač i dopunu okusu te ih najčešće kombinira s morskim namirnicama.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.
- Hrvati malo po malo prihvaćaju alge u prehrani, i to najčešće ako ih kušaju kroz razna popularna azijska jela, a uporaba u kućanstvima još zaostaje. Smatram da je razlog tome isključivo nepoznavanje namirnice te nedovoljna opskrba u trgovinama - ističe ovaj poznati chef.
Prirodni sastojak u kozmetici
Među hrvatskim poduzetnicima koji su prepoznali algu kao vrijedan i iskoristiv morski organizam je i Goran Čipčić. Svoj proizvod za olakšavanje kožnih tegoba Zorina mast, čiju recepturu potpisuje Goranova baka Zora, otkrio je svijetu 2020. godine, kad je proglašen pobjednikom projekta Startaj Hrvatska. A danas, osim osnovnog proizvoda s kojim je sve počelo, u asortimanu brenda Zorina mast nalazi se i Hidratantna mediteranska krema za lice s morskim algama, magnezijem i cvijetom soli.
- Uvijek sam se držao onoga što sam naučio od babe Zore, koja je za mene bila najbolja poznavateljica zdravstvenih učinaka sveg mediteranskog bilja. Ona je držala da čovjek mora koristiti najviše ono bilje i hranu koji uspijevaju u klimi u kojoj živi jer samo to može imati najbolji odgovor našeg organizma. To je ujedno postala naša formula za lijepu i zdravu kožu. Tako smo moj tim i ja, imajući u vidu sastojke koje je baba smatrala 'svetima', odlučili odnedavno uvrstiti i morske alge. Ovaj morski organizam obiluje raznim mineralima i vitaminima, ima protuupalna svojstva te je izuzetno moćan prirodni antioksidans - opisuje Goran.
- U početku sam ih ja vadio roneći, što ponekad radim još i danas, ali od kada smo postali firma, naravno da si ne možemo dopustiti rad s necertificiranim i neprovjerenim sirovinama. Važno nam je da su sirovine potpuno čiste i laboratorijski ispitane, zato za sada nabavljamo alge od jedne talijanske tvrtke - kaže Goran, koji se čvrsto nada da će uskoro ovaj sastojak moći nabavljati i od hrvatskih proizvođača jer bi volio da svi proizvodi Zorine masti budu napravljeni isključivo od domaćih sirovina.
Jesu li alge budućnost?
Osim korisne primjene u hrani, kozmetici i mnogim drugim industrijama te potencijala za opskrbu poduzetnika, koji polako ali sigurno raste u Hrvatskoj, treba istaknuti da je uzgoj algi odličan za cijeli planet. Naime, taj je uzgoj mnogo više održiv od uzgoja bilo kojih drugih organizama - bilo da je riječ o biljkama ili životinjskome mesu. Kako navodi izvješće "Morske alge kao pokretač rasta za održivu europsku budućnost", alge nemaju potrebe za slatkom vodom, gnojivom, antibioticima, pesticidima ili velikim površinama zemlje, one su takozvani primarni proizvođači jer dobivaju energiju od sunčeve svjetlosti i sve što im treba za rast i razvoj iz neživih izvora.
Alge su zapravo i jedan od najbrojnijih organizama na Zemlji koje čovjek može iskoristiti - u oceanima ima devet puta više morskih algi nego biljaka na kopnu.
Dakle, zbog svoje izuzetne prilagodljivosti, kratkog razdoblja razvoja i održivosti, morske alge polako postaju jedno od glavnih i najboljih rješenja kojima će se čovječanstvo okrenuti ako/kada dođe do krize resursa.