Ministrica zdravstva: Treba vratiti povjerenje u zdravstveni sustav svih, pa i mene same

V.d. ministrica zdravstva koja bi ovih dana trebala biti izglasana u Hrvatskom saboru doc. Irena Hrstić na obilježavanju Svjetskog dana fibrilacije atrija u Novinarskom domu najavila je da će proces revidiranja javne nabave u zdravstvu biti nezaustavljiv. Naglasila je kako je odredila da ona bude voditelj interne radne skupine o javnoj nabavi, kako bi prva definirala odakle se polazi u istrazi i na koji način se to može riješiti.

-Krenuli smo. Revidiranje javne nabave je opsežan posao, apostrofirali smo to kao problem i odlučili smo pristupiti tom problemu. 
ova priča u kojoj ja jesam traje samo deset dana, a što možete u deset dana... Ali, ako pristupate kvalitetno problemu možete detektirati što bi potencijalno bio najveći problem.  Mi smo sada u Ministarstvu zdravstva detektirali da bi trebali izvući sve one javne nabave za koje je dalo suglasnost Ministarstvo zdravstva i naći one koje su cjenovno dubiozne i onda krenuti pojedinačne predmete analizirati- rekla je Irena Hrstić te dodala da je Državni ured za reviziju napravio za 2023. godinu analizu poslovanja svih bolničkih zdravstvenih ustanova, a za 2022. poznati su polazni podaci Državne revizije. 

- Ja u ovom trenutku vama ne mogu reći koji je rezultat revizija, ali mogu potvrditi da na tome radim- rekla je Hrstić. Istaknula je da s pozicije nekadašnje ravnateljice pulske bolnice upoznata da ravnatelj prolazi kroz više inspekcijskih revizijskih nalaza. Svaki revizijski nalaz, kako kaže, ima svoje rješenje, rizične točke i mjere koje treba popraviti.

- Svaka bolnica dobila je apostrofirane momente, dakle ja sam taj premet koji je opsežan pročitala i na prvom čitanju čini se da nema visokih dubioza, a ono što je dobro jest što dokument može ukazati koji će zadatak dobiti sva upravna vijeća u bolnicama. Znate, uvijek morate krenuti na rješavanju problema od razine na kojoj se potencijalni problem mogao desiti. Ravnatelji imaju određene procese koji su jasni i zadani, javne nabave prolaze procese i odobravanja kroz Upravna vijeća. Mi ćemo iz Ministarstva zdravstva vratiti Upravnim vijećima da prvo revidiraju nalaze iz revidiranih godina, a to je 2022 - rekla je Hrstić. Kaže da određeni dio problema javno privatno postoji te da se u Hrvatskoj izdaje 15 milijuna uputnica za bolnički zdravstveni sustav i on svake godine raste 2 do 4 posto. 

- Trebamo fokusirati na taj dio koji je jako dobar, naravno da ima propusta, a to je da nisu zdravstvene usluge  u potpunosti nedostupne.

O PROBLEMIMA U ZDRAVSTVU Nova ministrica zdravstva garantira: 'Ja nikad ne bi napravila što i Vili Beroš'

 Zadnje vrijeme se koristi termin anomalija, volim taj termin, i da, postoje određene anomalije koje treba detektirati. Da li su one točkaste, odnosno da li se događaju u samo jednoj ustanovi ili su sustavne i tome pristupiti. Što se tiče liste čekanja, govorim kao bivša ravnateljica, imali smo dobre rezultate na terenu, a ako je proces dobar onda ga treba ponoviti. Što se tiče Pravilnika, u 
ministarstvo sam došla početkom kolovoza i dobila sam zadatak da radim na kriterijima Pravilnika o privatno- javnom i moram priznati da već postoje kriteriji i to treba samo finalizirati, staviti na papir i procesuirati ga u javno savjetovanje. Ja sam sama sebi dala u zadatak da taj pravilnik mora biti vani kroz mjesec dana- rekla je Hrstić te dodala da je bivši ministar Beroš počeo raditi na Pravilniku. Zdravstveni sustav je, kaže, u treperećem ritmu te treba vratiti povjerenje građana u zdravstveni sustav, ali i vratiti povjerenje zdravstvenih djelatnika u zdravstveni sustav.

- Treba vratiti povjerenje u zdravstveni sustav svih, pa i mene same- rekla je Hrstić. Osvrnula se i na manjak doktora pedijatara, posebno u Zagrebu na Trešnjevci i Knežiji gdje će 2000 djece ostati bez liječnika s 1. siječnja 2025. Smatra da su rješenja već dostupna samo je pitanje kako su primijenjena. Postoji mogućnost, kaže, da ide reorganizacija rada, vidjeti da li nedostaje pedijatra i da ako nedostaje, treba raspisivati specijalizacije. 

PREDSTAVLJA HRSTIĆ Plenkovića napala oporba: 'Odgovorni ste za sustavno uništavanje zdravstva'

- One su raspisivane, ali je bio jako slab odaziv. Stoga ostaju dva načina, jedan je da se pobrinemo da specijalizacije postoje, a drugi da je vratiti interes za te specijalizacije. Treba se smanjiti administracija koja je u zdravstvu zaista postala pretjerana. Administracija nije posljedica ničije zlovolje već ideja, zdravstvo je prilično opterećeno, vidjet ćemo na koji način ćemo to brzo i učinkovito riješiti- kaže Hrstić koja će problem nedostatka liječnika pedijatra u Zagrebu riješiti na način da se vidi koje ambulante koje nisu toliko opterećene pa potom reorganizirati rad kako bi djeca dobila svoju skrb.

- Što se tiče političkog angažmana, ne osjećam se sama,a kada se ne osjećate sami onda možete puno jače djelovati- zaključila je Hrstić te dodala da je s bivšim ministrom Berošem imala korektan odnos. Irena Hrstić sudjelovala je na na obilježavanju Svjetskog dana fibrilacije atrija. Fibrilacija atrija je najučestalija aritmija srca s kojom će do 2030. godine u EU živjeti između 14 i 17 milijuna oboljelih. Ova najčešća srčana aritmija jedan je od pet glavnih uzroka hospitalizacija radi kardiovaskularnih bolesti u Republici Hrvatskoj kod oba spola i u dobi od 35 do 64 godine.
- Republika Hrvatska je zemlja koja je zadnjih deset godina napravila veliki napredak u liječenju fibrilacije atrija. Danas smo peta zemlja u Europi prema broju ablacija na milijun stanovnika. Dostupno nam je najsofisticiranije liječenje s najmodernijom aparaturom i lista čekanja u našem je sustavu tri do najduže šest mjeseci. U susjednim zemljama, poput Slovenije, na ablaciju se čeka dvije godine. U sustavima koje često ističemo, poput švedskog, čekanje je godinu dana. U tom segmentu smo napravili veliki iskorak i u hrvatskom sustavu pacijent koji boluje od fibrilacije atrija u roku tri do šest mjeseci ima termin za najbolju moguću metodu liječenja, ablaciju- iznio je prof. dr. sc. Šime Manola, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva.