Marijana Petir: Trendovi antisemitizma su u velikom porastu, brojke su poražavajuće

Zauvijek će postojati razdoblje prije i razdoblje poslije 7. listopada, rekla je Katharine von Schnurbein, koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma na Konferenciji o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru.

Konferencija se održava povodom obilježavanja Crvene srijede, kojom se spominjemo svih onih koji su progonjeni zbog svoje vjere, a uoči Međunarodnog dana ljudskih prava i tijekom hrvatskog presjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. Schnurbein je kazala kako su Hamasovi teroristi u napadima na Izrael napali i ubili 1200 ljudi, 'što je najveći broj ubijenih Židova nakon Holokausta', kaže. Dodaje ikako je #hitlerjebioupravu u dva tjedna nakon napada porastao za nevjerojatnih 1600 posto.

- Kao apsurdna posljedica gotovo 80 godina nakon završetka Šoe, Europa i cijeli svijet pogođeni su neviđenim cunamijem antisemitskih incidenata koji dosežu nevjerojatne razine, podsječajući na jedna od najmračnijih vremena u povijesti - rekla je Schnurbein, koja je dodala kako se ukupni udio antisemitskih poruka više se udvostručio. 

Ističe i kako je gnjusni napad imao strašne posljedice na živote Židova diljem svijeta. - Kratak je put od govora iz mržnje do zločina iz mržnje. U pet tjedana nakon napada Francuska je zabilježila više od 1500 napada, dok ih je u cijeloj 2022. godini bilo 436. U Njemačkoj se bilježi 29 napada dnevno. Brojke pokazuju koliko je važno bilježiti antisemitske incidente jer za mnoge zemlje ne znamo o kojim se brojkama radi, u Hrvatskoj još uvijek ne znamo kolike su te brojke, jer se na kraju godine zbrajaju. - kaže. 

Kao problem istaknula je i kako je manjak solidarnosti kada je riječ o napadima Hamasa. - Kada je Ukrajina bila napadnuta svjedočili smo činovima solidarnosti cijelog društva, minute šutnje prije nogometnih utakmica, koncerti solidarnosti, prosvjedne izjave akademske zajednice, zajedničke izjave vjerskih organizacija i vođe. Jednako je važna i solidarnost jakosti s hrabrim ženama Irana, tako treba biti. Kada je riječ o napadima Hamasa bilježimo znatno manju solidarnost sa žrtvama. Nedostaje nam bijes ženskih organizacija zbog silovanih i zlostavljanih žena. Još uvijek čekamo snažne reakcije nogometnih liga, vjerskih vođa, akademske zajednice - rekla je koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma. 

Zaključila je i kako se židovska zajednica diljem Europe osjeća usamljeno i u strahu je. - U nekim su zemljama krenuli skrivati identitet. Antisemitizam je protiv svega što Europa zastupa, to je otrov za demokraciju jer počinje sa Židovima ali ne staje tu, mislim da je to važan aspekt. Povijest nas uči da kad se Židovi nisu osjećali dobro u Europi da to nije bilo dobro za Europu - kaže. 

Voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska - Izrael, Marijana Petir kaže kako želi progovoriti o vjerskim slobodama s obzirom na izvješća međunarodnih organizacija koje prate poštivanja vjerskih sloboda u svijetu.

- Kršćani su najprogonjenija vjerska grupa na svijetu, ali i dalje raste broj napada na Židove i antisemitizam. Kada pogledamo Europu vidimo da su trendovi antisemitizma također u velikom porastu, a da su odmah iza njih po napadima Kršćani. To je začuđujuće za sve je l' Europa svoje korijene baštini na judeokršćanskoj tradiciji, s pravom se pitamo kako je moguće da oni koji su pridonijeli stvaranju ove zajednice u kojoj živimo izloženi raznim napadima i progonima - kaže Petir. 

Dodaje i kako žele osvijestiti donositelje odluka, odnosno političare da su vjerske slobode važne i da su one dio temeljnih ljudskih prava. 

- Ako kršimo vjerske slobode, kršimo ljudska prava. Ne postoji svijest javnosti da se u nekim dijelovima svijeta vjerske slobode krše. Želimo poslati poruku da vjerske slobode treba poštivati jer su temeljno ljudsko pravo. Brojke jesu poražavajuće, one pokazuju da u 61 zemlji svijeta se događa veliki progon ljudi zbog njihovih vjerskih uvjerenja, a da ustvari to pokriva više od polovice svjetskog stanovništva. Naša je zadaća otvoriti prostor za dialog. Mislim da bi se svi trebali slagati oko toga da ljudska prava trebamo štiti i da svatko ima pravo na slobodu savjesti, govorenje vjeroispovijesti i ako tako djelujemo ničija ljudska prava nećemo ugrožavati - zaključuje Petir.