Obavijesti

Lifestyle

Komentari 0

Margareta Matijević: Volio je Boga, Tita, Jugoslaviju i Crkvu

Margareta Matijević: Volio je Boga, Tita, Jugoslaviju i Crkvu
1

Svetozar Rittig, starčevićanac koji je vjenčao Pavelića, a završio u partizanima, napokon je dobio dostojnu biografiju iz pera Margarete Matijević, na najvišoj razini

Bolje postupaju komunisti, više kao milosrdni Samaritanci, nego oni što potiču križarske ratove... Ovu rečenicu napisao je župnik najuglednije župe Zagrebačke biskupije, Župe svetog Marka, Svetozar Rittig, antipod blaženog Alojzija Stepinca i (danas) najomrznutiji čovjek Kaptola.

Rittig je, kao što je poznato, završio u partizanima: iz briljantne biografije dr. Margarete Matijević doznajemo da nije uvijek mislio tako. Kao katolički publicist, starčevićanac (nikad ne i frankovac) Rittig tridesetih piše kako bi uvođenje komunizma značilo “propast i katastrofu svih vjerskih i moralnih vrjednota” dok Rusiju opisuje kao “veliku kasarnu i tamnicu” u kojoj su “glad i ropstvo veći no što su bili prije”... “Gdje da te zgrabim, silna prirodo” pita se na jednome mjestu Goethe, a to pitanje ima smisla postaviti i pred ovom slojevitom, kontroverznom, dinamičnom osobnošću.

Autorica biografije zgrabila ga je sa svih strana i ništa nije ostavila nerasvijetljeno - u mjeri u kojoj su joj arhivi bili dostupni. Iz 450 stranica knjige ne mogu se uočiti nikakve tendencije osim ljubavi prema istini. Svetozar Rittig Strossmayerov je pulen, u mladim danima njegov suradnik, a do danas “najdosljedniji pristaša Strossmayera u Crkvi”.

Rittig je od početka najčudnija ptica naše klerikalne faune: liberalni je katolik, ali i tvrdi protivnik pobačaja, umjereni Hrvat i uvjereni Jugoslaven, sudionik “poklonstvene deputacije kralju Aleksandru” (za kojega je čak i Ivana Brlić Mažuranić pisala da je veći od Napoleona)... Antikomunist koji postaje obožavatelj Josipa Broza Tita, čini se da je u velikoj mjeri bio gonjen osobnom ambicijom. Ali ne samo to: popis dobročinstava koja je učinio vodio bi ga prema beatifikaciji samo da nije bio takvih uvjerenja. “Crkva se odrekla Rittiga zbog antifašizma i trajno ga se stidi”, napisao je starokatolički biskup Leonardo Beg.

Oca Ljerke Mintas Hodak, dr. Vladimira Mintasa, Pavelićeva diplomata, Rittig spašava od izvjesnog strijeljanja. kao predsjednik Komisije za vjerske poslove i ministar šalje gorljive molbe za spas mnogih ljudi - Mate Ujevića, slikara Đure Tiljka, zalaže se za udovicu ustaškog ministra Julija Makanca, splitskoga gradonačelnika Ivu Tartagliu. Rittig ne žali truda, piše, zove, putuje, ako treba moli i Tita. Nekad uspijeva, nekad ne, ali ništa mu nije teško.

Za razliku od mnoge mu subraće, koji nalikuju na popove iz Boccacciova “Decamerona”, Rittig vjeruje u Isusa. “Zovi, pitaj, govori” - piše u njegovim bilješkama uz spise. Rittig nije, ako to smijemo tako reći, loš Hrvat - on gradi crkve, pomaže vjerskim zajednicama gdje god može, tvrdi kako su svi pravoslavni popovi “uz Mihailovića”, putuje na parišku konferenciju o razgraničenju (to Titovo remek-djelo diplomacije u postizanju zapadnih granica danas zaboravljaju i oni koje se ne mogu razgraničiti ni sa slabašnom Slovenijom).

No on traži i puteve suradnje sa Srbima, muslimanima i drugima, unutar jugoslavenskog okvira - štoviše, predlaže gradnju zajedničkog hrama na Petrovoj gori. “Puno puta i na više mjesta Rittig je zauzeo stav da je bolja federalna nego samostalna Hrvatska”, piše Matijević dodajući kako je Rittig na kraju rata - užasut zlodjelima NDH - smatrao da su “komunisti našli bolji put nego mi kršćani” i da “u komunizmu ima toliko toga pozitivnoga”.

Autorica, naravno, nema dvojbi da su komunisti Rittiga iskoristili: “Naša partija nema nikakvih saveznika i ne može ih imati”, citira Matijević Staljina. “Ona može imati samo privremene suputnike.” Rittig je ostao do kraja puta, a taj je put u ovoj knjizi uzorno prikazan. Margareta Matijević, žena s četiri diplome i doktoratom, pročitala je, čini se, svaku bibliografsku jedinicu koja ima veze s temom, i ne samo s njom. Polihistorski obrazovana, nije dopustila da ni na jednu njenu rečenicu padne sumnja pristranosti. Bilo bi idealno kad bi takva autorica ispisala biografiju Alojzija Stepinca; njenom bi tekstu svi mogli vjerovati. Preporuka: nabavite ovu knjigu, iznimna je!

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

12:46
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0
Ljudi koje volimo, prvi je roman domaće spisateljice Deni Balete
RECENZIJA KNJIGE

Ljudi koje volimo, prvi je roman domaće spisateljice Deni Balete

Neću lagati, imala sam velika očekivanja jer, iako je poezija drugačija književna vrsta, Deni je s njima ljestvicu postavila poprilično visoko. Nažalost, moja očekivanja nisu ni približno ispunjena...
Neobični događaj sa psom u noći, autora Marka Haddona
RECENZIJA KNJIGE

Neobični događaj sa psom u noći, autora Marka Haddona

Ne mogu sakriti entuzijazam koji se pojavi svaki put kada nekome pričam o ovoj knjizi. Čak i kada sam završila s čitanjem, veselo sam došla dečku i dala mu svoj verbalni osvrt koji nije tražio
Percy Jackson i bogovi Olimpa - Kradljivac groma, Rick Riordan
RECENZIJA KNJIGE

Percy Jackson i bogovi Olimpa - Kradljivac groma, Rick Riordan

Dok su različite generacije diljem svijeta očarane knjigama poput Harry Pottera, Oksa Pollock, Sumrak saga i nalik tome, ja sam opsjednuta Percy Jacksonom