Lud ili pametan potez: ulaganje u mirovinski fond u 20-ima

Znate li koliko trenutno iznosi prosječna hrvatska mirovina? Svega 2.314 kuna mjesečno, ali zapamtite - radi se o PROSJEKU. Prema podacima Matice umirovljenika Hrvatske iz listopada 2017. čak 50% umirovljenika, točnije njih 570.000, prima prosječnu mirovinu u iznosu od samo 1.348 kuna, što je prilično poražavajuć podatak u odnosu na ostatak Europe. Naime, prosječna mjesečna mirovina u Njemačkoj  iznosi 7.910 kuna, a u Švedskoj čak 17.500 kuna. Žalosno, ali istinito, iznos njemačke mirovine veći je od prošlogodišnje prosječne plaće u Hrvatskoj (6.018 kn). Pa kako u zemlji s tako niskim plaćama imati pristojnu mirovinu? Jedino je rješenje izdvajati u dobrovoljni mirovinski fond kako bi u staroj dobi imali koliko-toliko pristojan život. Ipak, čini se da nismo jedini u tako mizernoj situaciji jer i Velika Britanija ima prilično niske mirovine. Prema podacima iz 2015. godine njihove su mirovine iznosile svega 3.850 kuna, što je prilično loše u odnosu na njihov standard.

Iako su nam u 20-ima prioritet obrazovanje, zaposlenje, osnutak obitelji i brojne druge stvari, ne počnemo li već tada razmišljati o budućnosti, kasnije ćemo se lupati po glavi. Kako ćemo jednog dana plaćati režije, hranu, pa i kredite i ostale troškove s tako malom mirovinom? U najboljem slučaju ovisit ćemo o svojoj djeci, a to nikome nije cilj. Velik broj umirovljenika u Hrvatskoj jedva preživljava iz mjeseca u mjesec, a sve je više onih koji skupljaju plastične boce i rade sitne poslove "na crno" kako bi imali za kruh. 

Život je nepredvidiv, pa se, kako se ne biste doveli na prosjački štap u starosti, raspitajte o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Evo jednog primjera koliko ćete uštedjeti izdvajate li samo 100,00 kuna mjesečno kroz 30 godina u Addiko banci:

Želite li izračunati iznos štednje prema osobnim preferencijama, možete to učiniti ovdje. Sve što trebate jest unijeti željeni jednokratni i mjesečni iznos uplate te broj godina štednje, a sistem će vam izračunati koliko ćete u tom razdoblju uštedjeti, koliko iznose ukupna državna poticajna sredstva te koliki je ukupan iznos na kraju štednje s uračunatim kamatama. 

Osim iznimno pozamašnog iznosa koji ćete uštedjeti, prednosti mirovinske štednje su sljedeće:

Jedini je uvjet za korištenje sredstava navršenih 50 godina, što znači da novac ne možete podignuti prije te dobi. Odlučite li se na takvu mirovinsku štednju, tijekom nekoliko godina mogli biste uštedjeti mnogo, a tu su i državna poticajna sredstva koja povećavaju vaš fond. Odlično je to što možete uplaćivati koliko i kada želite. Dogodi li vam se u jednom trenutku da ostanete bez posla ili vam zbog nečeg ne odgovara izdvajati novac za takvu štednju, već prikupljeni iznos svejedno ostaje na računu, a prinosi se i dalje obračunavaju. Kada vam to bude ponovno odgovaralo (bilo nakon tri mjeseca ili tri godine), možete jednostavno nastaviti dalje sa štednjom. 

Svakako razmislite o ovom potezu, jer jednoga bi vam dana mogao biti od iznimne važnosti. Sjetite se samo na što sve potrošimo 100,00 kuna mjesečno - od kava, cigareta do ostalih, rekli bismo, nepotrebnih sitnica. Mislite na svoju budućnost sada kako biste pod stare dane imali siguran i bezbrižan život. Izdvojiti svega 100,00 kuna mjesečno za bolju budućnost ne bi nam trebalo biti teško.