Obavijesti

Lifestyle

Komentari 0

Zlatni imotski glazbari: Sviraju 154 godine. Zna ih cijeli svijet

Zlatni imotski glazbari: Sviraju 154 godine. Zna ih cijeli svijet
17

Kada nekome spomenete Imotski, prije će ljudima na pamet pasti Mercedes nego glazba. Ipak, Imoćani su pravi glazbeni virtuozi. Nedavno su se s europskog natjecanja u Italiji vratili sa zlatom

Oni su prvaci Europe, odjeknula je vijest u gradu Imotskom, ali i u cijeloj Hrvatskoj jer uspjeh koji je postigao Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski na prestižnom natjecanju puhačkih orkestara Flicorno d'Oro održanom u talijanskom gradu Riva del Garda na jezeru Lago di Garda, vrijedno je svake pažnje.

POGLEDAJTE VIDEO: Imotski glazbari vratili su se u Imotsku krajinu s uspjehom 

Pokretanje videa...

Gradska glazba Imotski 00:35

Imotski glazbari vratili su se u Imotsku krajinu s uspjehom kojim se mogu podičiti tek iskusni, rijetki glazbari koji su odavna prešli granice amaterizma. Između šezdeset orkestara iz Njemačke, Francuske, Austrije, Španjolske, Italije i još na desetke europskih zemalja Imoćani su bili najbolji jer su svojim virtuoznim nastupom i glazbom koja obara s nogu, pokazali i dokazali kako njihov trud, znanje iskusnih glazbara i uporan rad na kraju zaslužuju ono najbolje.

U Italiji su sjajnom izvedbom, najprije u zagrijavanju skladbom "Bakonja" našeg skladatelja Silvija Bombardellija koja sadrži elemente dalmatinske zagore gange, rere, šijavica i zvuka dipli, zatim zadane skladbe "The Rise of the Quetzal" i čuvene skladbe "El Camino Real" oduševili u punoj dvorani svojim muziciranjem i šarmom te na najbolji način "branili" boje Hrvatske. Dugi pljesak nakon svake izvedbe, ovacije publike nikada na ovako prestižnim natjecanjima nisu zabilježene, stoga su i sami imotski glazbari ostali ugodno iznenađeni. Prvo mjesto i zlatnu plaketu s osvojenih 91,75 bodova u prvoj i najjačoj kategoriji amaterskih orkestara osvojili su Imoćani, a njihov maestro Ljubo Glibota proglašen je najboljim dirigentom cijelog natjecanja.

storyeditor/2024-04-11/Slika1_1870_g__2_.jpg

- Ovo je kruna predanog i mukotrpnog rada svih glazbara - govori nam maestro Glibota po povratku u Imotski ne skrivajući ponos za uspjeh koji su postigli. On je nakon punih dvadeset i sedam godina kako je orkestrom ravnao njegov sada umirovljeni otac Ivan Glibota Crni, prošlu godinu preuzeo palicu, znajući kako će biti izazovno nastavi tamo gdje je "barba Crni", kako su ga njegovi glazbari zvali, stao. Hrvatski puhački orkestar Gradska glazba Imotski osnovana je prije sto pedeset i četiri godine, 1870. Nekoliko truba, flauta i puno želje. Svirali su na zabavama, sprovodima, jačali i razvijali se, a kada je palicu 1995. u svoje ruke preuzeo "barba" sve je krenulo strelovito uzbrdo. Nizali su se uspjesi, na natjecanjima u Hrvatskoj i van granica. Imotski glazbari su uz odsvirane note zapisivali i svoje uspjehe i uspjehe Hrvatske koju su nebrojeno puta na reprezentativan način predstavili.

storyeditor/2024-04-12/1a44db95-ce38-4d15-8435-2ebbd69395c3.jpg

- Iza ovih mladih glazbenika puno je rada i odricanja, svakodnevnih vježbi jer glazbu trebaš živjeti, s njom se buditi. Ove mlade cure i momci članovi naše glazbe su jedna velika obitelj, oni dišu kao jedan - govori maestro Glibota dok lista po fotografijama.

- Ove mi cure obavezno stavite u novine, bile su u Italiji maestralne na udaraljkama. Čekajte, a ove na flauti, trubi i naši profesori iz glazbene škole fra Ivana Glibotića koji su uvijek tu. Njihovi sati glazbe nemaju vrijeme kad treba "povući" - onako u jednom dahu nastavlja "Glibota mlađi".
 

storyeditor/2024-04-11/HPO_slika6__1937_g__2_.jpg

- Prije odlaska u Italiju na ovo prestižno natjecanje moj ćaća, "barba Crni" koji sada svira u glazbi i predsjednik je HPO, Gradske glazbe Imotski znao bi mi reći, jer su probe trajale mjesecima: "Ljubo ubit ćeš ih sa probama". Samo bih mu odgovorio: "Ćaća u Italiju idemo po prvo mjesto tamo predstavljamo ne samo Imotski već cijelu Hrvatsku.

Alfred Krupa izumio je kofer s kotačićima, ali patent nije dobio
Alfred Krupa izumio je kofer s kotačićima, ali patent nije dobio

Zavidna karijera

Dok razgovaramo s maestrom Glibotom u prostorijama Glazbene škole fra Ivana Glibotića koja je ujedno "bazen" u kojem se školuju mladi glazbenici koji su dijelom i članovi Gradske glazbe Imotski, dolaze učenici i čestitaju maestru Gliboti. Premda mu se nakon završene osnovne glazbene potom srednje u glazbenoj školi Josipa Hatza u Splitu i studija glazbe kojeg je nastavio u Austriji na glazbenoj akademiji u Grazu, gdje je od najboljih glazbenika stjecao znanje smiješila zavidna glazbena karijera u nekom od europskih središta on je izabrao povratak u svoj rodni Imotski.

- Tamo sam zavolio filmsku glazbu, dosta sam naučio i o produkciji, nastajanju same glazbe, o opernim i simfonijskim projektima - govori maestro Glibota kojemu su prva ljubav kad je riječ o glazbenim instrumentima bile udaraljke, bubnjevi.

- Volio sam ritam, a udaraljke to daju svakoj skladbi. Onda klavir i na kraju truba. Uz klavir sam izbacivao svoje emocije, on je zapravo orkestar, učio sam nove akorde, ali je truba, melodijski instrument na kraju odnijela primat. Bliska je usnama, dodiru, zvuk izlazi, ljubi te - govori Ljubo koji čvrsto u rukama drži priznanja, svoje za najboljeg europskog dirigenta amaterskih orkestara i ono drugo za svoje glazbare, njihov uspjeh. Iza ovog uspjeha su sati rada i vježbi, a koliko je truda unijeto dovoljan je podatak kako su u Italiju putovali u 20 sati tog četvrtka, a u 18 sati su imali zadnju probu. 

- Pred odlazak, onako da se malo zagriju - u šali će maestro. Nije stoga ništa iznenađujuće kada se čuveni belgijski skladatelj i dirigent Jan van der Roost inače predsjednik žirija izravno u Italiji obratio maestru imotske glazbe profesoru Ljubi Gliboti riječima kako dugo, dugo nije osjetio ovakvu glazbenu ekspresiju nekog orkestra kao što imotski glazbari prenijeli na publiku, ali i na sam žiri.


Skladatelj zadane skladbe Luciano Feliciani također je bio oduševljen te je čestitao maestru Gliboti koji je u Italiju poveo šezdeset i jednog glazbara. Ovim iznimnim uspjehom ostat će zlatnim slovima upisani u Hall of Fame natjecanja, baš kao i prošlu godinu kada su svojim koncertom uveličali tridesetu obljetnicu članstva Hrvatske u UN-u ili kada su u doba korone virtualno snimili Beethovenovu "Odu radosti", službenu himnu Europe čija je snimka obišla cijelu Europu. Više godina zaredom hrvatski su prvaci uz nebrojene prestižne kako domaće, tako europske i svjetske nagrade, plakete i priznanja s međunarodnih smotri. Okitili su se Imoćani srebrom i zlatom, zaslugom kojih su zvuci Lijepe naše, Gotovčeve opere Ero s onog svijeta, opere Zrinski, Ivana plemenitog Zajeca, skladbi Južne Amerike, Meksika, Njemačke, grčkog sirtaki i irskog Riverdancea obišli cijeli svijet. Dolaskom maestra Glibote mlađeg u glazbi se osjete neke druge note koje pomalo zamjenjuju već uvježbane.

Ovi učitelji imaju 'svoje' ulice u Zagrebu: Prvi je dobio svoju prije gotovo 115 godina
Ovi učitelji imaju 'svoje' ulice u Zagrebu: Prvi je dobio svoju prije gotovo 115 godina

Za koncerte i natjecanja palicom pravog virtuoza kojem bi pozavidjeli mnogi, Ljubo okuplja imotsku glazbu koja je svojim zadnjim nastupom potvrdila kako su podigli visoko ljestvicu u glazbenom svijetu koja je probila okvire amaterizma. Počevši od svakog profesora osnovne i srednje glazbene škole fra Ivana Glibotića iz Imotskog i njihovog ravnatelja Darka Rimca do učenika koji su podrška HPO Gradskoj glazbi Imotski, ponaosob zaslužuju priznanje za samozatajan predan rad i veliki, ne samo imotski već hrvatski uspjeh.

- Ne zaboravite kako svaka generacija na glazbenim akademijama ima po nekoliko studenata glazbe upravo iz malog Imotskog - za kraj će maestro Ljubo. Iz kamene zgrade glazbene škole svakodnevno odjekuju zvuci solfeggia, udaraljki, flaute, njihova su prva mjesta i na nedavno održanom međunarodnom pojedinačnom natjecanju glazbenika. Zato kapa do poda maestro za svaku notu, i svaki pokret palice virtuoza. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0
Evo što točno znači ako često sanjate nekoga tko je preminuo
NIJE UGODNO

Evo što točno znači ako često sanjate nekoga tko je preminuo

Snovi se često smatraju mostom između naše podsvijesti i duhovnog svijeta. Ponovno povezivanje, makar samo kroz snove, podsjeća nas da voljeni koje smo izgubili nikada doista ne nestaju