Europski projekti razvijaju nove načine za suzbijanje međunarodne trgovine kulturnim dobrima. Trgovina kulturnim dobrima treći je po veličini oblik nezakonite trgovine u svijetu, nakon oružja i droge
VRIJEDNI PROJEKTI
Zaštita arheoloških nalazišta u Europi: Muzeji i policija u borbi protiv trgovine artefaktima
Lujza Varga lokalna je sudionica u europskoj kampanji protiv globalnog problema: trgovine povijesnim predmetima uključujući umjetnička djela. Varga radi za Mađarski nacionalni muzej, koji sudjeluje u projektu kojega financira EU, kako bi pomogao policiji, carinicima, aukcijskim kućama i institucijama poput njezine identificirati artefakte koji su možda ukradeni.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
Pitanja koda Projekt pod nazivom AURORA traži načine za označavanje objekata kako bi se mogli lako identificirati na međunarodnoj razini. Mnogi muzeji označavaju predmete u svojim zbirkama kodovima koji se drugdje ne prepoznaju.
- Ako carinik vidi kod, vjerojatno će znati da predmet pripada muzeju ili javnoj ustanovi, ali neće znati kojoj. Istražujemo kako bismo vidjeli možemo li stvoriti nešto što je lakše za korištenje - kaže Varga.
Zbog svog geografskog položaja, Mađarska je jedna od glavnih ruta ilegalne trgovine s Bliskog istoka prema zapadnoj i sjevernoj Europi.
Projekt AURORA ima za cilj povezati artefakte s kemijskim markerima koje bi vlasti i kulturni stručnjaci mogli brzo identificirati. Markeri će biti razvijeni korištenjem nanotehnologija te će biti nevidljivi ljudskom oku. Projekt traje tri godine, do 2025.
- Ako možete stvoriti sustav koji se, primjerice, može upotrebljavati u cijeloj Europi, onda bi potencijalni kupci ili agencije za provođenje zakona mogli vrlo lako provjeriti objekt - kaže Varga, koja vodi Odjel za koordinaciju projekata i upravljanje izložbama u mađarskom 221 godinu starom nacionalnom muzeju u glavnom gradu Budimpešti.
Projektni trio
Projekt AURORA jedan je od tri projekta EU-a koji su u tijeku za razvoj novih metoda za otkrivanje ukradene robe i zaštitu arheoloških nalazišta od pljačkaša. Druge se dvije inicijative zovu ANCHISE i ENIGMA. Sva su tri aktivna od prosinca 2022. od pokretanja Akcijskog plana Europske komisije za jačanje borbe EU-a protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima.
Plan opisuje niz nezakonodavnih koraka koje Komisija, vlade EU-a i nacionalne carine, policija, pravosudna i kulturna tijela mogu poduzeti, uključujući veću razmjenu informacija i više obuke na terenu. Agencija Europske unije za provedbu zakona, Europol, ima središnju ulogu.
Trgovina kulturnim dobrima treći je po veličini oblik nezakonite trgovine u svijetu, nakon oružja i droge, prema Corinne Chartrelle, bivšoj zamjenici šefa francuskog Središnjeg ureda za borbu protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima ili OCBC prema francuskoj skraćenici. Samo je 2020. više od 850 000 artefakata zaplijenjeno u svijetu, a više od polovice u Europi, procjenjuje Međunarodna organizacija kriminalističke policije, Interpol.
No, budući da mnogi slučajevi krijumčarenja ostaju neotkriveni, stvarni razmjeri vjerojatno će biti mnogo veći, prema Europskoj komisiji.
Ukradeni predmeti mogu se pojaviti na legalnom tržištu, često sa sofisticiranom, ali lažnom, dokumentacijom o svom podrijetlu.
Veze s terorizmom
Za Chartrelle, koja je sudionica projekta ANCHISE, daljnji izvor zabrinutosti je ilegalna trgovina kulturnim dobrima od strane naoružanih skupina.
- Znamo da se arheološkom pljačkom financira terorizam i ne možemo razdvojiti to dvoje - rekla je.
Godine 2015., kada su američke trupe upale u dom šefa financija Islamske države Iraka i Levanta u Siriji, pronašli su veliku zalihu artefakata zaplijenjenih s arheoloških nalazišta i muzeja. Također su pronašli dokumentaciju koja pokazuje da je Islamska država organizirala pljačku lokacija, oporezivala prihode i prodavala antikvitete.
Sljedeće je godine američka vlada podnijela tužbu, za koju se vjeruje da je prva te vrste, za povrat artefakata kojima je krijumčarila Islamska država. Bilo je to upozorenje međunarodnom tržištu umjetninama da se čuva od nenamjernog financiranja terorizma.
Nitko ne zna koliko militantne skupine zarađuju od prodaje onoga što neki nazivaju „krvavim antikvitetima”. No, sve više dokaza posljednjih godina o razmjerima pljačke i krijumčarenja poslužilo je kao upozorenje vlastima.
- Postoji velika potražnja za arheološkim artefaktima jer se otvara ogroman broj muzeja u Aziji i na Bliskom istoku, kojima su predmeti prijeko potrebni - kaže Chartrelle.
Žarišta pljačke
Pljačkanje je veliki izazov jer se artefakti iskopavaju i uklanjaju prije nego što arheolozi saznaju za njihovo postojanje. Nisu zabilježeni ni u jednoj bazi podataka i ne mogu se prijaviti kao ukradeni. Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) objavljuje Crvene popise vrsta predmeta koji se mogu uzeti sa žarišta pljačke, uključujući Afganistan, Brazil, Kambodžu, Kinu, Egipat, Libiju, Meksiko, Siriju i Ukrajinu.
Istraživači u Francuskoj nacionalnoj školi za policiju, gdje sada radi i Chartrelle, proširuju alat pod nazivom Arte-Fact koji su prvi razvili za identifikaciju ukradenih predmeta u okviru ranijeg projekta.
Fotografija predmeta učitava se u aplikaciju za mobilni telefon, koja provjerava sliku u nacionalnim i međunarodnim bazama podataka o ukradenoj robi.
Projekt ANCHISE, koji je započeo u veljači i traje do početka 2026., uključit će artefakte na ICOM-ovim crvenim listama.
- Pomoći će u identificiranju ukradenih predmeta. Neće biti 100 %, ali će upozoriti službenika da predmet treba istražiti - kaže Chartrelle.
Aplikacija će također predložiti najbolje stručnjake za kontakt u vezi s tim predmetom.
Prema Chartrelle, primarni način da se zaustavi pljačkanje je smanjenje prodaje. Time bi se smanjila potražnja, što bi zauzvrat smanjilo pljačku.
- Da bismo to učinili, moramo biti u mogućnosti brzo identificirati te predmete kada se pojave na prodaji u aukcijskim kućama ili na internetu - kaže Chartrelle.
Skeniranje baze podataka
Poput projekta ANCHISE, i projekt ENIGMA razvija alat za skeniranje baza podataka policije i ICOM-a u potrazi za ukradenim predmetima.
Charalampos Georgiadis, koordinator projekta ENIGMA, kaže da će tehnologije biti učinkovitije ako svi muzeji koriste iste metode za opisivanje rizičnih predmeta.
- Želimo stvoriti jedinstveni identifikator za objekte - rekao je Georgiadis, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta Aristotel u Solunu u Grčkoj.
Rekao je da to znači razvoj standardiziranih opisa, uključujući boju, materijal, oblik i veličinu, koje muzeji mogu koristiti uz minimalan trud i troškove.
Projekt ENIGMA, koji traje do 2025. godine, također želi omogućiti korištenje umjetne inteligencije za pretraživanje interneta u potrazi za slikama i informacijama o predmetima koji bi mogli biti ukradeni.
Od početka pandemije bolesti Covid-19 2020. umjetnine i antikviteti sve se više kupuju i prodaju putem interneta. Kao rezultat toga, internetska tržišta igraju sve veću ulogu u omogućavanju kriminalnih aktivnosti, prema Svjetskoj carinskoj organizaciji.
Ilegalna iskapanja
Istraživači na projektima ENIGMA i ANCHISE također rade na načinima zaštite arheoloških nalazišta od pljačkaša. Razvijaju alate za nadzor lokacija u područjima sukoba koristeći daljinsko očitavanje kao što su snimke dronova ili satelitske slike.
Čak i ako se ukradeni predmeti na kraju pronađu, informacije koje bi se trebale prikupiti tijekom iskapanja izgubljene su zauvijek, prema Vargi iz Budimpešte.
- Ako arheolog pronađe grob s predmetima, prikuplja informacije o tome gdje su predmeti položeni u grob, radi li se o grobu muškarca, žene ili djeteta i gdje se grob nalazi - rekla je.
Mađarski nacionalni muzej, najstariji i najveći muzej u zemlji, odgovoran je za mnoga arheološka iskapanja u zemlji. Obavještava javnost o šteti nastaloj pljačkom.
- Često ne znamo za lokaciju, da uopće postoji, zbog čega je jako važno educirati ljude - kaže Varga.
Mnoge europske zemlje, uključujući Francusku, Španjolsku, Grčku i Italiju, suočavaju se s velikom količinom krađe i pljačke, tvrde istraživači na projektima.
- Ne želimo izgubiti našu kulturnu baštinu u Europi.Ona nas povezuje s našim korijenima - rekao je Georgiadis sa Sveučilišta Aristotel u Solunu.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
