Iako je znanje samo po sebi dobro, još je bolje kad ga se primjenjuje kako bi pomoglo u rješavanju velikih izazova koji predstoje našim društvima. Treba se osigurati da istraživanja imaju utjecaj na društvo
KORIST ZA SVA DRUŠTVA
Vrednovanje znanja koristi rezultate istraživanja da stvori zelenije i pravednije društvo
Znanost obiluje pitanjima, ali nudi i niz odgovora. Primjerice, desetljeća preciznih istraživanja omogućila su plasiranje nekoliko cjepiva na tržište neviđenom brzinom tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Znanost je također pružila dokaze o tome koja su javna ponašanja i praktične mjere smanjile širenje virusa, poput dobrog prozračivanja te kreiranja i upotrebe maski za lice kako bi se smanjila mogućnost zaraze.
Budžet za istraživanja i razvoj u zemljama EU-a 2020. godine iznosio je 311 milijardi eura. Znanja iznjedrena u Europi trebala bi koristiti ljudima u Europi i šire. I dok je posao znanstvenika dolaziti do takvih znanja, drugi mogu pomoći u njihovom prijenosu u društvo, primjećuje Christophe Haunold, voditelj prijenosa znanja i tehnologije na Sveučilištu u Luksemburgu.
Pitanje je kako upotrebljavamo ta znanja. 'To je vrednovanje', kaže Haunold.
Vrednovanje znanja definira se kao proces stvaranja vrijednosti iz znanja povezivanjem različitih područja i sektora. Njime se podaci i rezultati istraživanja pretvaraju u održive proizvode i rješenja od kojih društvo ima koristi. Poboljšava se gospodarski napredak, prednosti za okoliš, društveni napredak i donošenje politika.
- Želimo da rezultati istraživanja ostvare utjecaj na društvo - kaže Jurgen Joossens, voditelj Ureda za vrednovanje (TTO) na Sveučilištu u Antwerpenu u Belgiji. Njegovo je sveučilište usmjereno na vrednovanje na tri područja: zarazne bolesti i zdrav odnos ljudi i okoliša, pametne gradove i održive kemikalije i materijale.
Ured je uspostavio veze s lukom u Antwerpenu, važnom lokacijom na petrokemijskoj karti Europe. Umjesto da istraživači odlučuju kako će industrija upotrebljavati njihove rezultate (pristup 'guranja'), tim iz Antwerpena također uzima u obzir ono što društvo želi – tzv. 'obrnuti pristup'.
Primjerice, 2016. godine profesor Maarten Weyn razvio je telemetrijski bedž s pomoću kojega je mogao locirati osobu unutar kemijskog postrojenja i upozoriti kontrolore ako bi osoba pala ili doživjela nezgodu. Međutim, predstavnici industrije i sindikata predviđali su da će doći do problema s privatnošću ako se zaposlenike bude pratilo na takav način.
Nakon pregovora s kemijskom industrijom u Antwerpenu, Weyn je redizajnirao bedž, pretvorivši ga u senzor koji mjeri položaj, temperaturu i vibracije s ventila unutar kemijskih postrojenja.
Jedna kompanija, Aloxy, gurnula je profesorovu tehnologiju korak naprijed i postavila je na testnim lokacijama u Europi, SAD-u i na Bliskom istoku.
- Budući da je bio otvoren i osluškivao njihove potrebe, uspio je reformirati tehnologiju i riješiti problem kojega nije bio svjestan - kaže Joossens.
EU tjedan vrednovanja
U suorganizaciji država članica EU-a i Europske komisije, Europski tjedan vrednovanja znanja održat će se od 29. ožujka do 1. travnja 2022. Stručnjaci i dionici iz cijele Europe povezat će se i razmijeniti znanja. Bit će predstavljeni najbolji primjeri politika i alata kojima se poboljšavaju ulaganja, kapaciteti i vještine za brzi napredak u primjeni rješenja utemeljenih na istraživanjima. Dionici su pomogli u oblikovanju programa dijeleći svoje najbolje prakse.
Haunold će moderirati raspravu tijekom koje će se tražiti rješenje kako financirati izume i poslovne ideje tijekom faze utvrđivanja koncepta. To je faza koja slijedi nakon istraživanja, no prije nego što se nešto demonstrira na razini na kojoj su se kompanije voljne uključiti.
Transformacija temeljnih znanstvenih otkrića u neki proizvod ili uslugu često je prijelomna točka. Do toga dolazi zato što znanstvenici obično nemaju dovoljno vještina ili vremena da bi se posvetili tome, jer se bave onime u čemu su najbolji, istraživanjima.
- Od znanstvenika se očekuje da budu vrlo dobri znanstvenici. No, postoji cijeli niz vještina koje oni ne posjeduju, ali u vezi kojih im možemo pomoći - kaže Haunold.
Tada se poduzetnici i znanstvenici mogu osloniti na znanje sadržano u uredima za transfer tehnologije (TTO). Ti uredi podupiru komercijalizaciju istraživačkog rada. Uredi za transfer tehnologije pomažu istraživačima da komuniciraju o svojim projektima, da predaju patente i pomažu im u pregovorima vezanim uz transfer tehnologije i upotrebu intelektualnog vlasništva.
Osnivanje nove kompanije da bi se istražila primjena neke ideje nije uvijek izvedivo. Ponekad akademske organizacije ulaze u partnerstva s komercijalnim i javnim partnerima. TTO-i im mogu pomoći da ugovore licenciranje otkrića postojećim kompanijama. To može generirati prihod od novih proizvoda ili usluga.
Intelektualno vlasništvo
- Ako istraživač komunicira s nekom kompanijom, on neće morati podnijeti sav teret pregovora s dijelovima te kompanije, primjerice o pravnim pitanjima ili pitanjima intelektualnog vlasništva - kaže Haunold.
Priča o uspjehu iz Luksemburga uključuje dr. Tahereh Pazouki, koja je kreirala alat za podučavanje matematike djeci dok je pohađala doktorski studij. Radila ga je za lingvistički raznoliku zajednicu u kojoj se svakodnevno upotrebljava nekoliko jezika.
- U Luksemburgu imamo niz jezika i niz kultura. Razvila je alat koji omogućuje djeci da nauče matematiku bez osnovnog poznavanja jezika - kaže Haunold.
Dobila je sredstva u fazi utvrđivanja koncepta, a ured za transfer znanja pregovarao je i omogućio sva prava vezana uz intelektualno vlasništvo.
Njezina kompanija, Magrid, sad prodaje taj alat diljem svijeta. Prilagođen je migrantskoj djeci koja nisu samostalni govornici jezika na kojem se održava poduka ili djeci s posebnim potrebama, kao što su djeca s autizmom, disleksijom ili poteškoćama sluha ili govora.
Savjete vezane uz poduzetništvo sudionici će dijeliti tijekom sesije nazvane 'Prevođenje vizije u akciju'. Ivan Štefanić, profesor na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u Hrvatskoj, vodi edukacijski program pod nazivom Budi uzor, koji istraživačima-poduzetnicima može biti vrlo koristan. Sesija se održava 30. ožujka 2022.
Poduzetničke vještine
Poticanje poduzetničkog okruženja znači njegovanje kulture i pozitivnog stava, ne samo tehničke vještine.
- Kad ste okruženi ljudima koji se žale na sve, počnete se i sami žaliti - kaže Štefanić.
- Ako vidite ljude da poduzimaju promjene, rade hrabre poteze i postižu nešto, to bi vas moglo usmjeriti na pravi put - kaže.
On je utemeljio Tehnologijsko-razvojni centar u Hrvatskoj 2002., no umjesto da je čekao da ljudi dođu u centar, pokrenuo je program Budi uzor.
Živući laboratorij
Ponekad je potrebna informacija od građana iz situacija iz stvarnog života kako bi se vidjelo hoće li neka inovacija funkcionirati. U Finskoj je u kampusu Sveučilišta primijenjenih znanosti u Tampereu (TAMK) uspostavljen živući laboratorij za hranu i održivost.
Mikael Lindell, voditelj projekta FUSSILI koji se bavi urbanim prehrambenim sustavima, otkriva da će tijekom ovog travnja u kantini na sveučilištu posluživati eksperimentalne recepture zasnovane na sastojcima koji čine dobrobit planetu. Projekt slijedi smjernice prehrane EAT-Lancet koja obuhvaća zdravu prehranu i održivu proizvodnju hrane.
Projektom se u receptima nastoji smanjiti udio mesa i uključiti više lokalnih proizvoda. Uključen je i veliki lokalni proizvođač hrane, a ključno je što će zaposlenici i studenti s kampusa moći dati povratnu informaciju o tome kako im se svidio održivi ručak.
U Nizozemskoj dr. Linda van de Burgwal voditeljica je demonstracijskog laboratorija na Sveučilištu Vrije Universiteit u Amsterdamu. Ona je serijska poduzetnica koja je uspostavila više kompanija.
- Uspostavljamo okruženje bez rizika. Smatramo to učenjem kroz rad - kaže ona.
Polaznici moraju predstaviti poslovnu ideju, a potom raditi na njoj uz redovite provjere napretka. Mentoriranje je ključna komponenta.
- Nakon pet godina imali smo 100 projekata, a 20 je registrirano kod [lokalne] trgovačke komore - kaže van de Burgwal.
Ideje su uključivale senzore daha za rano otkrivanje bolesti stoke, virtualnog pravnika za ljudska prava i dječji namještaj boljih ergonomskih karakteristika.
Naglašava da poduzetništvo ne pomaže samo kad se netko odluči pokrenuti vlastiti posao.
- Daje 'skup vještina za rješavanje problema koji je dragocjen u kojoj god se ulozi našli. Poduzetništvo označava stvaranje nečega što ima vrijednost, a te vještine relevantne su u svim sektorima - kaže van de Burgwal.
Vrednovanje se ne odnosi uvijek na pretvaranje znanja u proizvode i usluge. Također uključuje informiranje o promjeni politika, poboljšanje procesa ili educiranje opće javnosti.
Timski rad
Za prijenos i valoriziranje znanja potrebne su brojne vještine. „Potrebni su nam multidisciplinarni timovi“, kaže Joossens, „jer se ponekad zaboravlja da nije sve samo u tehnologiji, nego da je važna i implementacija te tehnologije.“ Za to je potrebno složeno područje stručnog znanja, da bi se podržalo kreatore znanja i osiguralo utjecaj.
- Uključeno je i društvo, tu su i procesi, pravila, zakoni - kaže on.
Poslovni poduhvati mogu propasti iz financijskih razloga, a praktični savjeti za buduće poduzetnike nužni su.
Štefanić kaže da te kompanije u nastanku trebaju izraditi plan intelektualnog vlasništva u ranoj fazi.
- Poduzetnici to često naprave tek kad nehotice prekrše nečije pravo intelektualnog vlasništva ili ih netko kopira. To je vrlo reaktivan pristup - kaže on.
Privlačenje talenta
Vjeruje da Europa također može privući talent iz ostatka svijeta stvarajući pravo okruženje za poduzetnike. „Možemo privući ljude s drugih lokacija i pomoći im da postignu što nisu mogli drugdje“, kaže on.
- Dakle, radi se i o stvaranju uspješnih poduzeća i pretvaranju Europe u poželjnu destinaciju - kaže on.
Tjedan vrednovanja znanja prilika je za podizanje razine svijesti i inventuru trenutačnog rada na poboljšanju smjernica EU-a za bolje vrednovanje znanja. Postoji platforma za vrednovanje znanja u EU-u za dijeljenje najboljih praksi, znanja i stručnih spoznaja.
Ona uključuje repozitorij najboljih praksi u koji dionici mogu u bilo kojem trenutku uključiti i svoje primjere.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
FOTO Uživajte u prekrasnim prizorima zimske idile u Lici
Dnevni horoskop za četvrtak 21. studenog: Vagu čeka slavlje, a Ribe neka paze kako troše...
Više štete nego koristi: Navike u čišćenju koje morate odbaciti