U čast Payengu za njegov ekološki aktivizam i sadnju jednog stabla svaki dan, šuma je po njemu nazvana 'Molai'. Jadavova priča također je inspirirala knjigu za djecu i više dokumentaraca
EKO JUNAK
Već 43 godine svaki dan sadi po jedno stablo, a njegova šuma sad spašava cijelu zajednicu
Sa 16 godina ekološki aktivist Jadav 'Molai' Payeng vidio je stotine mrtvih zmija, žrtava velike suše koja se dogodila u rezervatu Majuli - najvećem riječnom otoku na svijetu koji se nalazi u rijeci Brahmaputra u Indiji.
POGLEDAJTE VIDEO: Divljina
Pokretanje videa...
VIDEO
Već tako mlad znao je da netko nešto mora poduzeti, pa je 1979., sa 16 godina, počeo saditi jednu sadnicu stabla dnevno u neplodno tlo. Sada, više od 40 godina kasnije, njegova šuma pokriva 1390 hektara - otprilike je veličine 15 nogometnih stadiona.
Jadav je ostavio svoje formalno obrazovanje kako bi svu svoju pozornost posvetio šumi. Sin trgovca bivolima, Jadav je odrastao kao siromašni farmer iz marginalizirane plemenske zajednice u Assamu u Indiji.
Rezervat Mulai nekoć je bio mjesto čuda s površinom od otprilike 2500 hektara. Ali svake godine tijekom sezone monsuna, rijeka poplavi sve pred sobom, uništavajući kuće i farme uzrokujući eroziju.
Zemljište je sada pod stalnom prijetnjom zbog opsežne erozije tla na obalama rijeke. Svake godine u proteklih sedamdeset godina rezervat se smanjivao i postoji zabrinutost da će biti potpuno potopljen u roku od dvadeset godina, uzrokujući da 150.000 stanovnika izgubi svoje domove.
Payeng je započeo sa sadnjom bambusa, a zatim je prešao na druge vrste. U početku je sadnja drveća oduzimala mnogo vremena dok stabla nisu počela sama davati sjeme. Kako je njegova šuma postajala gusta, tako je rastao i broj stanovnika.
Uskoro je šuma bila ispunjena stotinama vrsta ptica, jelenima, nosorozima i tigrovima, a uključivala je čak i krdo slonova.
Jadavov život počeo se mijenjati u jesen 2007. godine, kad je fotoreporter naletio na Payenga i otkrio ga kako sije svoju šumu te je o njemu napisao članak. Ubrzo je privukao pažnju indijske vlade, a zatim i cijele zemlje osvojivši više nagrada za svoja nevjerojatna postignuća te je pozvan i da održi TED govor.
Jadav ima održive ideje kako spasiti otok Majuli od erozije sadnjom kokosovih stabala koja rastu ravno i kada su posađena u neposrednoj blizini štite tlo. Zauzvrat, to ne samo da bi pomoglo indijskom gospodarstvu, već i borbi protiv klimatskih promjena.
Payengov najveći strah vezan za njegovu šumu je krčenje šuma radi financijske dobiti, što floru i faunu čini ranjivima samo zbog ljudske pohlepe.
On vjeruje da su sve vrste na ovom planetu životinje, uključujući i ljude, te da ljudi ne shvaćaju da su štedljivost i poštovanje prirode ključni za naš opstanak.
U čast Payengu za njegov ekološki aktivizam i sadnju jednog stabla svaki dan, šuma je po njemu nazvana 'Molai'. Jadavova priča također je inspirirala knjigu za djecu, Jadav and the Tree Place, koja priča njegovu priču o tome kako je napravio šumu koja je sada dom divljim životinjama.
Bio je tema nagrađivanih dokumentarnih filmova, a sada ljudi putuju diljem svijeta kako bi vidjeli šumu Molai, piše One Earth.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
