Opći cilj takvih projekata je učiniti naše gradove boljim mjestima za život kroz 'rješenja temeljena na prirodi'. To znači angažirati prirodu da se uhvati u koštac s najvećim prijetnjama našeg doba
Rješenja temeljena na prirodi dovode do zelenijih gradova
Kako je priroda dobra za tijelo i um, rješenja temeljena na prirodi usvajaju se i u projektima obnove gradova kako bi se ublažili učinci klimatskih promjena i stvorile zdravije zajednice.
POGLEDAJTE VIDEO: Oporavak među zelenilom
Pokretanje videa...
Duga karantena tijekom pandemije koronavirusa podsjetila nas je na obnavljajuću moć prirode za tijelo i um. Premda, ponovno povezivanje ljudi s prirodom, osobito u gradovima, bilo je u središtu nekoliko europskih istraživačkih projekata puno prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, prije gotovo tri godine.
Ti projekti upotrebljavaju rješenja iz prirode za rješavanje temeljnih gospodarskih, ekoloških, zdravstvenih i društvenih izazova u pokušaju općeg poboljšanja životnih uvjeta u gradovima. Oni okupljaju europske gradove kako bi zacrtali putove prema održivijem društveno-gospodarskom sustavu i poboljšali dobrobit.
Uzmimo za primjer Dortmund u Njemačkoj, Torino u Italiji i Zagreb u Hrvatskoj. Ti su gradovi dio projekta dodavanja zelenila bogatog biološkom raznolikošću u gradskim područjima i stvaranja gospodarski korisnih ekoloških resursa.
- Ne radi se samo o sadnji drveća. Radi se o izgradnji živog sustava koji ima produktivan učinak - kaže dr. Axel Timpe sa Sveučilišta RWTH u Aachenu u Njemačkoj.
On je koordinator projekta proGIreg koji se suočava s izazovom postindustrijske regeneracije stvaranjem živih laboratorija u gradskim područjima.
Dortmund u industrijskom srcu Njemačke, Rajna-Ruhr, nekoć je bio središte proizvodnje čelika. Torino, u sjeni Alpi, dom je nekadašnje najveće svjetske tvornice automobila u Lingottu, koja je sada uglavnom izvan upotrebe. Zagreb, glavni grad Hrvatske, imao je najveću svinjogojsku farmu na svijetu i golemu tvornicu za proizvodnju kobasica. Trenutačno je oboje izvan funkcije.
Iako se njihov izgled, zemljopisna lokacija i povijest razlikuju, ova se tri grada suočavaju sa sličnim izazovima. Zbog nedostatka visokokvalitetnih zelenih površina, ova su područja u nepovoljnom društvenom i gospodarskom položaju.
Urbani uzgoj
U tom je kontekstu jedan od ciljeva projekta bio pretvoriti deponij u Dortmundu u park. Ovo se područje čisti i sadi se drveće, za proizvodnju energije upotrebljavaju se solarni paneli te se uzgajaju livade divljeg cvijeća.
Projekt također potiče urbani uzgoj s posebnim naglaskom na ribe i biljke: sustav proizvodnje hrane poznat kao akvaponika. Ova kombinacija uzgoja ribe (akvakultura) i uzgoja biljaka bez tla (hidroponika) koristi manje zemlje od tradicionalne poljoprivrede.
Hranjivim tvarima bogata voda iz akvakulture hrani biljke u drevnom obliku proizvodnje hrane koji je dobio novu ulogu u gradskim područjima. U suradnji s lokalnim građanima, akvaponički sustavi projekta čine lokalnu proizvodnju hrane gospodarski održivijom.
Torino je dao zemljište volonterima za otvaranje urbanih farmi u postindustrijskom susjedstvu, gdje se, prema dr. Timpeu, odvija niz aktivnosti.
Volonteri iznajmljuju parcele koje ljudi upotrebljavaju za vrtove, a akvaponika se upotrebljava za uzgoj visokokvalitetnog bilja za lokalne restorane. Postoji i vrt za osobe s posebnim potrebama. U ponudi su i tečajevi kuhanja i vrtlarstva.
- Zapravo se radi o poslovanju. Volonteri koji vode ovaj projekt sada od njega i žive, a na lokaciji imaju i malu trgovinu - kaže dr. Timpe.
Angažiranje prirode
Opći cilj takvih projekata je učiniti naše gradove boljim mjestima za život kroz 'rješenja temeljena na prirodi' ili skraćeno engl. NBS. To znači angažirati prirodu da se uhvati u koštac s najvećim prijetnjama našeg doba, uključujući prijetnje hrani, vodi, bioraznolikosti, ljudskom zdravlju, gospodarstvu i klimi.
Klasičan primjer korištenja rješenja temeljenog na prirodi je sadnja tropskog drveća poznatog kao mangrov duž obala Papue Nove Gvineje, kako bi se ona obranila od erozije. Još jedan od primjera je instalacija zelenih krovova u Malmöu, Švedska, koji se upotrebljavaju za hlađenje zgrada ljeti i sprječavanje gubitka topline zimi te sustav drenaže otvorenog tla, ribnjaka bogate bioraznolikosti i preljevnih područja, koji pomažu poboljšati odvodnju smanjujući tako rizik od poplava.
Istraživači gledaju šire od samih tehničkih rješenja, baveći se škakljivim pitanjima kao što su uloga lokalnih zajednica u dizajniranju i provedbi NBS-a i najbolji način kombiniranja višestrukih rješenja temeljenih na prirodi.
Uz Dortmund, Torino i Zagreb u predvodničkim ulogama, projekt proGIreg surađuje s nekoliko gradova sljedbenika kako bi nadogradio dosad naučene lekcije. To su Cascais u Portugalu, Cluj-Napoca u Rumuniji, Pirej u Grčkoj i Zenica u Bosni i Hercegovini.
Dr. Timpe i njegov tim izrađuju katalog poslovnih modela koji mogu pomoći lokalnom stanovništvu da se aktivnosti odvijaju na održiv način.
Društveni fokus
Još jedan od projekata koji razvija rješenja temeljena na prirodi je URBiNAT, koji inicijalno surađuje s tri grada uključujući Sofiju (Bugarska), Nantes (Francuska) i Porto (Portugal).
Projekt URBiNAT ima izrazito izražen društveni fokus. U kasnijoj fazi pridružit će mu se Bruxelles u Belgiji, Siena u Italiji, Høje-Taastrup u Danskoj, Nova Gorica u Sloveniji, kao i druga mjesta. Ljudi koji žive na periferiji ovih mjesta često nemaju dobre poslove i imaju visoku stopu izostanaka iz škole.
- Često se također osjećaju nepovezano s gradom u kojem žive - kaže dr. Gonçalo Canto Moniz iz Centra za društvene studije Sveučilišta Coimbra u Portugalu, govoreći o stanovnicima tih zajednica. On je koordinator projekta URBiNAT zajedno s Isabelom Ferreira, Nathalie Nunes i Beatriz Caitana.
'Nema osjećaja pripadnosti'
Njihov projekt nastoji proširiti koncept NBS-a tako da u obzir uzima i ljudsku prirodu. Konkretno, to znači razvoj stvari poput lokalnih tržnica, gdje fokus nije toliko na uzgoju drveća i biljaka koliko na poticanju osjećaja zajednice. Također pronalaze načine za spajanje prirodnog i društvenog, poput zimskog vrta koji također funkcionira kao učionica na otvorenom.
Projekt URBiNAT stvara NBS u suradnji s lokalnim stanovništvom, ali se ističe po načinu na koji grupira NBS u skupine. Tu vlada mišljenje da se povezivanjem NBS-a u određenom području povećavaju pozitivni učinci.
Zdravstveni koridori
Dr. Canto Moniz i njegov tim nadahnuće su pronašli u konceptu „zelenih koridora” koji su područja zemlje vraćena prirodi kako bi se životinje i kukci mogli neometano kretati. Htjeli su istražiti ono što su nazvali „zdravstvenim koridorom” za povezivanje susjedstava u nepovoljnom položaju. Do sada je projekt uspostavio čitav katalog NBS-a širokog raspona, od društvenih vrtova do zelenih zidova, u gradovima predvodnicima projekta.
Za prikupljanje dokaza o rezultatima upotrebljava se zračna tehnologija. Dronovi opremljeni termovizijskim kamerama bit će raspoređeni kako bi se utvrdilo koliko su novozasađena stabla i drugo zelenilo smanjili temperaturu na ulici. Ankete provedene među lokalnim stanovništvom usporedit će njihovu društveno-gospodarsku dobrobit prije i nakon uspostave NBS-a.
Projekti dr. Canta Moniza i dr. Timpea započeli su 2018. i završit će sljedeće godine, iako njihovi NBS-i nemaju datume završetka.
- Tu su da ostanu - kaže dr. Timpe.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.