Unutarnji mir počinje oprostom najprije sebi, a potom i drugima

Bilo da razmišljamo o prekidu veze, svađi s najboljom prijateljicom ili nekome tko vam je pričao iza leđa, neprestano vrtjeti film u glavi štetno je psihički, ali i fizički, kažu stručnjaci. 

- Kada nam se u glavi "mariniraju" loše emocije i stres, tijelo proizvodi kemikalije i hormone povezane s mnoštvom bolesti - tvrdi nagrađivana autorica i istraživačica Donna Jackson Nakazawa. Znanstvenici sve češće upozoravaju kako je stalno razbijanje glave zbog nečega okidač za depresiju, rak, bolesti srca te autoimune bolesti. 

- Ako smo stalno u negativnom raspoloženju i ako sve vidimo pesimistično te sve situacije doživljavamo negativno, nastaju problemi. Tijelo je tada pod neprestanim stresom i iscrpljuje se, što može dovesti do raznih bolesti, pa i depresije - upozorava life coach i terapeutkinja Ružica Matić. Kemikalije stresa koje se u tim situacijama stvaraju u tijelu puno su gore od problema koji nas muči pa je važno, ističu stručnjaci, ne uvući se u toksičan krug misli. 

Opsesivno razmišljanje o nekome je kao da ste zapeli na vožnji ringišpilom. Prvih nekoliko puta bilo je zabavno, no sada jednostavno želite sići, ali ne možete, slikovito opisuje Jackson Nakazawa pa dodaje kako je ironično da se u životu stalno trudimo živjeti zdravo. Kupujemo zdravu hranu, jedemo “zeleno” i čistimo organizam od toksina, a zapravo bismo više vremena trebali potrošiti na “čišćenje” uma. 

U istraživanju u svojoj knjizi “The Last Best Cure” Nakazawa predlaže kako nekoga izbiti iz glave. Temelje se na najnovijim načinima meditacije i psihološkim istraživanjima. 

- Manje govora, više vremena moj je osobni moto. Najbolji način da se opustite je da manje razgovarate, a pustite da prođe više vremena kada se nosite s teškom, eksplozivnom osobom. Tako će se situacija smiriti, a često i jednostavno zaboravimo na ono što nas je naljutilo ili rastužilo - savjetuje. Drugi način je, savjetuje, da vidimo što će se sljedeće dogoditi. 

Najčešće osjećamo potrebu odmah reagirati na teške ljude ili situacije, što dovodi do toga da u sebi stalno razmišljamo što ćemo sljedeće napraviti ili reći. Psihologinja Sylvia Boorstein savjetuje da, umjesto da odmah reagiramo, sami sebi dopustimo više vremena kako bismo vidjeli kako će se stvari odviti. Isto tako, još jedna vrlo važna stvar je ne okrivljavati samog sebe, ali ni druge. 

- Loše stvari i nerazumijevanje najčešće se događaju kroz dulji period i one su kao domino efekt. 

Nikad samo jedna osoba nije krivac za svađu. Ponavljajte si: ‘Prvo se dogodilo ovo, onda ovo, pa ovo’. I zbog toga je došlo do ovoga. Racionalizirajte situaciju - savjetuje psihologija Boorstein pa dodaje da nastojimo ne postati kao osoba s kojom smo u svađi, što se često dogodi. Njima predbacujemo da se ponašaju na određeni način koji nam smeta, a s vremenom i sami postajemo takvi. Kako najteže stvari nikada ne treba ostaviti za kraj, prvo pokušajte riješiti najveći problem. Prema učitelju meditacije Normanu Ficheru, ljutnja s kojom se nosimo naš je najveći problem. Ona stvara maglu emocija koja nas sprečava da reagiramo produktivno. Meditirajte, vježbajte ili šetajte prije razgovora s onim tko vas je povrijedio. 

Ružica Matić, life coach

Mi vladamo situacijom, a ne ona nama

Kad se naglo aktiviraju osjećaji poput ljutnje, bijesa ili straha, duboko udahnite i dvostruko sporije izdahnite. Ponovite četiri puta. Imat ćete hladniju glavu i bolje reagirati. Pitanje koje pomaže je: “Što želim postići”. Ako se želite zauzeti za sebe, to učinite mirnim tonom, a tako će vas i “protivnik” bolje čuti. Ako vičete i nalazite se u emocionalnom vrtlogu, to će rezultirati protureakcijom. Važno je naučiti da mi vladamo situacijom, a ne situacija i emocije nama.

Bez ljutnje, molim

Želite li svakodnevno normalno funkcionirati, ne smijete biti ljutiti pa je jednostavno izbacite iz života, tvrdi Boorstein. 

"Bore" u umu

Kao što na licu od mrštenja nastaju bore, one nastaju i u umu, kaže Boorstein. Ne možete normalno razmišljati, biti kreativni ili pažljivi kada ste ljutiti. 

Ono što se dogodilo ne određuje vas

Iz svake situacije treba izvući nešto pozitivno, pa se nakon svađe ili prekida veze o kojoj ne možemo prestati razmišljati treba zapitati - što sam iz ovoga naučio?

Psihologinja Tara Brach kaže da određen stresan događaj u paru s našom reakcijom dovodi do patnje. No u trenutku u kojem shvatimo zašto toliko intenzivno reagiramo, dobivamo priliku naučiti nešto o sebi. Dakle, kaže psihologinja, usredotočite misli na unutarnji rast. Kada razmišljamo o nečemu, često želimo vratiti vrijeme i postupiti drukčije, no treba upamtiti da nismo mađioničari. Što se dogodilo jučer, jednako je u prošlosti kao i nešto što se dogodilo prije tisuću godina, kažu stručnjaci, a kako biste što prije pronašli unutarnji mir, oprostite.

- Prvi korak je biti iskren prema sebi i priznati si da smo najviše ljutiti na sebe jer se nismo znali ili uspjeli obraniti i pravilno postupiti. Glasno i jasno recite: ‘Ja (ime) opraštam sebi što sam (x) / što nisam (y)’. Zatim promotrite situaciju ili osobu s kojom imate problem i kažite: ‘Ja (ime) opraštam tebi (ime)’. Na početku će se možda pojaviti otpor i ljutnja, nemojte to zanemarivati, samo ih detektirajte i zamolite da stanu sa strane. Što češće budete to ponavljali, to će emocionalni naboj na osobu blijedjeti - savjetuje life coach Ružica Matić. 

Shvatite da ne opraštate samo zbog druge osobe nego kako biste živjeli slobodni od patnji koje nas muče jer se grčevito držimo za prošlost. Isto kao što vas događaji iz života ne određuju kao osobu, ne određuje vas ni vaš um, ali ni životne priče. Primjerice, moguće je da predugo razbijate glavu zbog nekoga jer ste u prijašnjim vezama bili povrijeđeni i bojite se nove. Svatko ima svoju priču, no važno je naučiti se “odmaknuti” od svoje i nastaviti sa životom. Trish Magyari savjetuje da zaboravimo na probleme tako da zaokupimo um nečim drugim. 

Bavite se meditacijom koja otklanja stres tako da se um napuni maštom koja, pokazuju istraživanja, pomaže kod stresa, negativnih misli...

- Ovo će sigurno upaliti. Zamislite da ste na dnu velikoga, plavog oceana i gledate kako sve pluta i pliva oko vas. Zamislite da su to vaše misli, a vi ste smireni. Uvijek se opustim kad čujem to - ispričala je stručnjakinja Magyari. 

Savjetnica Wanda Lasseter-Lundy kaže da, ako ne možete prestati razmišljati o nekome tko vas je povrijedio i to vas dovodi do ludila, zamislite da im šaljete prekrasnu bijelu lopticu svjetla. Stavite ih u tu lopticu, neka ih okruži svjetlo i tamo ih držite dok ljutnja ne prođe. Ako to ne upali, uzmite kratku pauzu od 90 sekundi. Kako biste oslobodili um, najprije trebate prekinuti struju misli.

Bez previše riječi 

Kako biste prestali razmišljati o nečemu, o tome morate prestati i pričati - Prestanete li prepričavati svađu iz prošlosti, vrlo vjerojatno ćete prestati i misliti o njoj.

Što dalje?

Želite li vezi ipak dati još jednu šansu, pokrenite se odmah, a nemojte razmišljati o tome što biste mogli napraviti. U ovoj situaciji treba biti samopouzdan te siguran u sebe i svoje odluke kako drugoj strani ne biste dali previše prostora za razmišljanje, savjetuju psiholozi.   

Uloga žrtve 

Odrastanjem smo naučili da je nekad bolno izložiti se ili iskazivati želje te da je lakše biti žrtvom. No odlukom da od danas snosimo odgovornost za vlastite postupke te da smo spremni nositi se s ljepotom i radošću, ali i s neuspjesima i bolom, odbacujemo taj obrazac.

Prošlost može biti dobar učitelj, no život se odvija sada i ovdje

Prošlost je prošla kako je prošla. Ne možemo je mijenjati. Jedino na što mi danas imamo mogućnost reagiranja je sadašnjost. Ako smo stalno u prošlosti, time trenutak u kojem živimo sada - ne živimo. Pa tako i taj sadašnji trenutak postaje prošlost koja je opet prošla bez aktivnog upletanja naše svjesne volje i aktivnog življena vlastita života. Ključno je svaki trenutak živjeti ovdje i sada. Prošlost nam može biti samo dobar učitelj životnih lekcija, no nije dobro zapeti u njoj.