Majstorice i majstori iz domaćinstava s područja cijele Istre prezentirali su oduševljenim posjetiteljima na 24. Slatkoj Istri u Vižinadi tradicionalne slastice spravljene po recepturama iz starinskih kuharica svojih baka
Uličicama Vižinade zamirisali cukerančići, kroštule, paštine i razni ukusni starinski kolači
Da zanimljiva turistička ponuda nisu samo sunce i more, nego da odličnih događanja i dobrih fešti ima i u srcu Istre, dokazala je jučer manifestacija Slatka Istra u Vižinadi posvećena tradicionalnim kolačima istarskog podneblja.
Bilo je to 24. izdanje Slatke Istre, u organizaciji Turističke zajednice Vižinada i Općine Vižinada, za koje domaćice i domaćini s cijelog poluotoka naprave slastice po receptima svojih baka, izvučenih iz starih kuharica, i prezentiraju ih na izložbi. Majstorice i majstori spravljanja slastica prijavili su više od 220 kolača, pa su se kamenim uličicama Vižinade širili zamamni mirisi pandešpanja, pinci, bucolaja, štrukola ili povetica, fritula, cukerančića, kroštula, briskvi i paština...
Sve su to jednostavne i iznimno ukusne varijante kolača koje su se nekad u davnim vremenima prigodno stavljale na stol za blagdane ili obiteljska slavlja. A starinsko i tradicionalno uvijek je najbolje, spravljeno od domaćih sastojaka, pa i danas predstavlja vrijedno povijesno blago koje svjedoči o nekadašnjem životu kad nije bilo konzumerizma i umjetnih dodataka.
Peteročlani žiri je dan prije manifestacije ocijenio sve kolače koje su diljem Istre prikupili vrijedni volonteri Slatke Istre, pa su proglašeni najbolji u devet kategorija: Danijela Koraca (fritule), Vesna Škofić (kroštule), Zdenka Jakus (pinca), Neda Ivančić (povetica), Nevija Lukšić (pandešpanj), Nevija Gardoš (bucolaj), Ondina Kranjčić (breskvice), Loredana Paris Pastorčić (paštine) i Ana Žufić (cukerančići).
Reći ćemo samo da je povetica, primjerice, naziv za savijaču od dizanog tijesta koja je u drugim krajevima poznata kao orahnjača, ili da je pandešpanj zapravo lokalni istarski naziv za meki biskvitni kolač u obliku torte, dok su cukerančići slasni keksići koji se nakon pečenja umaču u malvaziju i šećer. Upravo su cukerančići uvršteni na popis nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
A ono što je općenito zajedničko svim kolačima koji se prezentiraju na Slatkoj Istri je da u njima ne smije biti umjetnih aroma, već se spravljaju isključivo od onih sastojaka koji su bili dostupni davnih dana u istarskim domaćinstvima. Ujedno, tijekom manifestacije oduševila je i radionica u Centru za posjetitelje Maraston na kojoj su gošće iz Kršana uživo pokazale kako se izrađuju krafi, autohtoni specijalitet istočne Istre. Riječ je o vrsti raviola koja se može spravljati u slatkoj i slanoj varijanti.
Manifestacija Slatka Istra je kao posveta lokalnoj tradiciji privukla velik broj posjetitelja, domaćih i stranih, a osim kolača kušala su se i vrhunska vina najpoznatijih vinara s područja Vižinade, maslinova ulja i druge delicije lokalnih proizvođača. Feštu je zaokružio koncert Replay banda i Grupe Vigor.