Ljudski je želudac organ koji ima svoju granicu, a doista su zabilježeni i medicinski slučajevi 'eksplozije' zbog natrpavanja probavnog sustava prevelikim količinama odjednom
Toliko sam pojeo da ću puknuti - evo koliko je to točno hrane!
Ako ste se ikad najeli toliko da ste mislili kako ćete puknuti, možda niste bili daleko od istine, iako je to vrlo teško postići. Naime, prosječan ljudski želudac u sebe može primiti maksimalno oko četiri litre hrane (probavni sokovi krutu hranu pretvaraju u tekući oblik). Ipak, rijetko tko će doći do te točke - većina ljudi osjetit će veliku sitost već pri zapremini od 1,5 litara.
Sam želudac ima zaštitni refleks, pa ako i dođe do širenja prekomjernim unosom hrana i tekućina do mjere da se želudac nađe na točki pucanja, želudac će se početi "dizati" i refleksno se povraća.
POGLEDAJTE VIDEO: Veza prehrane i izgleda
Pokretanje videa...
Pomicanje granica
Morbidno pretili ljudi u pravilu se ne zaustavljaju kod prosječne granice sitosti od 1,5 litara, no pravi se problem javlja ako netko dosegne maksimalnu granicu unosa te spriječi tijelo u prirodnom refleksu povraćanja, pa primjerice uzme sodu bikarbonu kako bi olakšao bolove.
Postoje takvi, medicinski zabilježeni slučajevi "eksplozije želuca" budući da soda bikarbona proizvede plinove koji nadiru toliko brzo da refleks povraćanja ne može spasiti čovjeku život.
Pogledajte video o tome što se događa kad previše pojedemo:
Za koliko probavimo hranu?
Iako hrana dospijeva u želudac u sekundama nakon gutanja, ona se u potpunosti probavlja znatno dulje. Tako probava uobičajenih namirnica, poput ručka, traje prosječnih 24 sata u slučaju zdrave probave.
Ako smo pak jeli nešto kompleksno i s puno mesa te ugljikohidrata, razdoblje probave može se produljiti na dodatan dan ili dva, dok se voće najbrže probavlja - u roku od sat vremena. Postoje i spolne razlike u brzini probavljanja hrane, pa tako žene obično probavljaju hranu dulje.
Debljamo se za samo tri sata
Kroz tri sata nakon obroka počinje proces debljanja - točno je toliko vremena potrebno kako bi mast dosegnula mjesta na kojima se obično skuplja - struk, stražnjicu i bokove.
Primjerice, pojedemo li pizzu, nakon tri sata se u području struka može pronaći od dvije do tri male žlice masti. Tamo se mast privremeno skladišti i koristi kao izvor energije, no ako se ne potroši već samo unosi nova - tada se i debljamo.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...