Zanimanje za onečišćenje tla mikroplastikom je poraslo, a rastuća svijest o mikroplastici u tlu i slatkoj vodi naglašava potrebu za rješavanjem prijetnje okolišu koja se općenito povezuje s oceanima
VELIKA PRIJETNJA OKOLIŠU
Tlo i slatka voda naglo dolaze u središte pozornosti u borbi protiv onečišćenja plastikom
U nedavnoj šetnji do svog lokalnog supermarketa u gradu Bayreuthu na jugu Njemačke, Christian Laforsch odlučio je prebrojati koliko je plastičnog smeća prošao.
„Našao sam 52 komada, samo u normalnoj šetnji”, rekao je profesor Laforsch, ekolog sa Sveučilišta u Bayreuthu. „Problem počinje u zatvorenom prostoru prije izlaska van. Ako otvorite vrata i pogledate na ulicu, vidjet ćete plastiku.”
POGLEDAJTE VIDEO o česticama mikroplastike u Jadranu:
Pokretanje videa...
01:23
Pomak središta pozornosti
Tijekom vremena, plastični otpad se s vremenom razjeda i raspada na sitne fragmente, a oni promjera manje od 5 milimetara definiraju se kao mikroplastika. Mnogo toga o njihovoj prijetnji okolišu i ljudskom zdravlju ostaje nepoznato.
Nedostatak znanja posebno je izražen kada je riječ o tlu i slatkoj vodi, a dosadašnja istraživanja uglavnom su usmjerena na mikroplastiku u oceanima. Ipak kopneno onečišćenje mikroplastikom može biti četiri do 23 puta veće nego u morima.
„Započeli smo kao istraživači u morskom sustavu, a zatim smo krenuli u slatkovodni sustav i kopnene ekosustave”, rekao je Laforsch.
Zanimanje za onečišćenje tla mikroplastikom poraslo je u posljednjih nekoliko godina.
Na primjer, brzo pretraživanje na Science Direct radova iz 2018. na tu temu donosi nešto više od 150 rezultata u usporedbi s oko 450 za oceane. No, za 2022. brojke su 2300 do 2400, kako za tlo tako i za oceane.
„Ljudi koji rade u znanostima o okolišu otkrili su da je mikroplastika posvuda”, rekao je dr. Nasrollah Sepehrnia, fizičar tla sa Sveučilišta Aberdeen u Velikoj Britaniji.
Međutim, istraživanje njezinih učinaka na ekosustave poput tla vrlo je izazovno.
„Nadzor i praćenje takvih materijala vrlo je složeno, a njihova sudbina u tlu nije jasna”, rekao je Sepehrnia. „No, vrlo je vjerojatno da će pronaći način da uđu u naš prehrambeni lanac, a mogu utjecati na našu klimu i okoliš.”
Napredak u području istraživanja mogao bi pomoći u određivanju načina za smanjenje mikroplastike i bilo kakvog učinka koji ona ima na ljudsko zdravlje. Budući da je EU nedavno predložila ograničavanje upotrebe mikroplastike u industriji, a Ujedinjeni narodi prošlog mjeseca pozvali zemlje da rade na uklanjanju onečišćenja plastikom, istraživanje bi također moglo pomoći u određivanju najvažnijih područja za daljnje regulatorne mjere.
Zagađena tla
Projekt TRAMPAS, kojega financira EU, a na kojem radi Sepehrnia, bavi se istraživanjem onečišćenja tla mikroplastikom. Fokus je na biološkim, kemijskim i fizičkim učincima, uključujući potencijalne učinke na patogene.
Površina ili pore mikroplastike mogu stvoriti umjetna staništa za organizme koji uzrokuju bolesti i zaštititi ih od oštrih vanjskih okruženja, kaže Sepehrnia.
„Mikroplastika u tlu mogla bi biti dobra luka ili sklonište za druge kontaminante, potencijalno produžujući život patogena”, rekao je.
Projekt će upotrebljavati novi pristup za praćenje kretanja bakterija, koristeći sintetiziranu DNK za praćenje kako se organizmi prenose kroz tlo na mikroplastici i gdje završavaju.
Proučavajući mikroplastične čestice veličine 1,5; 3 i 5 mm, Sepehrniin tim primijetio je da što su čestice manje, čini se da onečišćivači kao što su bakterije dulje ostaju u tlu.
„Kad imamo takve informacije, to pomaže u praćenju sudbine zagađivača”, rekao je. „Tada ih možemo upotrebljavati za definiranje praksi upravljanja i propisa.”
Mikroplastika u tlu čak može igrati ulogu u globalnom zatopljenju.
Plastika oslobađa stakleničke plinove dok se razgrađuje u tlu. K tomu, bakterije koje se šlepaju na mikroplastici mogu pridonijeti povećanju količine otpuštenog ugljičnog dioksida.
Povrh toga, projekt TRAMPAS ukazuje na to da promjene na površini raspadnute mikroplastike mogu učiniti tlo hidrofobnim i, kao rezultat toga, težim za prodiranje vode.
Problemi
Nakon što mikroplastika prođe kroz tlo ili stigne iz drugih izvora kao što su postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i otjecanja s ulica, često završi u potocima i rijekama prije nego što se ulije u more.
Projekt LimnoPlast, kojega financira EU, a vodi Laforsch, usredotočen je na mikroplastiku u slatkim vodama. Tim istražuje izvore, utjecaj, opcije uklanjanja i moguće političke odgovore ovog nevidljivog napadača.
Do sada je projekt LimnoPlast otkrio da je neka biorazgradiva plastika potencijalno jednako štetna kao i tradicionalna plastika. Kao rezultat toga, prema Laforschu, važno je analizirati cjelokupnu mješavinu sastojaka u gotovim plastičnim proizvodima.
Izazov je to što je mikroplastika raznolik skup kontaminanata različitih vrsta polimera, veličina i oblika, a ne jedan materijal, stoga je važno istražiti te razlike. Saznavanje više o njima pomoći će u informiranju o proizvodnim praksama i regulativi EU-a o najštetnijoj mikroplastici.
„Može biti da su samo neka od tih svojstava odgovorna za učinke koje vidimo”, rekao je Laforsch. „Ako znamo koja svojstva najviše štete, možemo se više usredotočiti na njih kada je u pitanju dizajn novih polimera.”
Obećavajuće mogućnosti
Projekt LimnoPlast testira metodu uklanjanja koja upotrebljava električno polje za izolaciju čestica mikroplastike u otpadnoj vodi.
Istraživači također razvijaju nove biorazgradive polimere napravljene od narančine kore.
„Teško je reći kada ćemo uspjeti s novim materijalom, ali u ovom trenutku stvari izgledaju obećavajuće”, rekao je Laforsch.
Osim što se nada da će postaviti temelje za poboljšani europski pravni okvir za mikroplastiku, projekt LimnoPlast obučava novu generaciju interdisciplinarnih znanstvenika na tom području koji razumiju širi društveni kontekst mikroplastike.
Projekt okuplja stručnjake s iskustvom u ekološkim, tehničkim i društvenim znanostima iz 14 istraživačkih institucija i organizacija diljem Europe, uključujući Dansku, Francusku, Njemačku, Sloveniju i UK.
„Ne možete se uhvatiti u koštac s problemom zaštite okoliša samo gledajući dio prirodnih znanosti”, rekao je Laforsch. „Morate uključiti društvene znanosti i sve pravne aspekte.”
Proširujući tu ideju, istaknuo je potrebu razmišljanja na zajednički način i u ekosustavima.
„Trebali bismo prestati govoriti o tome da je to problem morskog, slatkovodnog ili kopnenog sustava jer je sve to međusobno povezano”, rekao je Laforsch.
Autor GARETH WILLMER
Istraživanja u ovom članku financira program EU-a Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
MISIJA EU-a: PLAN ZA TLO ZA EUROPU
Misija „Plan za tlo za Europu” nastoji, između ostalog, smanjiti onečišćenje tla i zaštititi brojne vrste koje u njemu žive. Danas se procjenjuje da je 60-70 % tla u EU nezdravo.
Misija odražava ulogu tla kao temelja za proizvodnju hrane, slatku vodu, biološku raznolikost i kulturnu baštinu. 100 ispitnih mjesta, uključujući ona na pojedinim farmama, bit će predvodnik cilja Misije za prelazak na zdravija tla do 2030. godine.
Pročitajte više o Misiji za tlo EU-a ovdje.
MISIJA EU-a: OBNOVA NAŠIH OCEANA I VODA
Misija „Obnova naših oceana i voda” ima za cilj smanjiti onečišćenje u europskim morima, rijekama i jezerima kroz istraživanje, inovacije i, ne manje važno, angažman javnosti.
Misija potiče regionalnu suradnju u pogođenim područjima u Europi kroz „svjetionike” u glavnim morskim i riječnim slivovima: Atlantik-Arktik, Sredozemno more, Baltik-Sjeverno more i Dunav-Crno more.
U nastojanju za širokim interesom i utjecajem, misija uključuje povelju kojom Europska komisija poziva na podršku širokog spektra aktera. Oni uključuju tijela javne vlasti, filantrope, investitore, tvrtke, nevladine organizacije i akademske institucije.
Pročitajte više o Misiji za za oceane i vode EU-a ovdje.
Više informacija
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
