Očekuje se da će poboljšanje interakcije čovjeka i stroja donijeti značajna poboljšanja u podršci učenju i pristupu zdravstvenoj skrbi.
POMOĆ UMJETNE INTELIGENCIJE
Obrazovanje i zdravstvo su spremni za visokotehnološki poticaj: 'Ovo je ključni korak'
U švicarskoj učionici dvoje djece zadubljeno je u navigaciju zamršenim labirintom uz pomoć malog, prilično slatkog robota. Interakcija je jednostavna i razigrana te također pruža istraživačima vrijedne informacije o tome kako djeca uče i uvjetima u kojima se informacije najučinkovitije apsorbiraju.
Brza poboljšanja u intuitivnoj interakciji čovjek-stroj (HMI) spremna su pokrenuti velike promjene u društvu. Konkretno, dva europska istraživačka projekta daju naslutiti kako bi ti trendovi mogli utjecati na dva ključna područja: obrazovanje i zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:28
Učenje kod djece
U projektu ANIMATAS kojega financira EU, prekogranična mreža sveučilišta i industrijskih partnera istražuje mogu li nam, i kako, roboti i umjetna inteligencija (AI) pomoći da učimo učinkovitije. Jedna je ideja vezna uz pogreške: djeca mogu učiti uočavanjem i ispravljanjem tuđih pogrešaka, a imati pomoć robota pritom može biti korisno.
„Učitelj ne može pogriješiti”, rekao je koordinator projekta profesor Mohamed Chetouani sa Sveučilišta Sorbonne u Parizu, Francuska. „A robot? Mogao bi. Pogreške su vrlo korisne u obrazovanju.”
Prema profesoru Chetouaniju, jednostavno je postavljati pitanja poput ‚mogu li roboti pomoći djeci da bolje uče‘ jer je učenje vrlo složen koncept. Rekao je da, na primjer, svaka automatska pretpostavka da učenici koji se koncentriraju na lekcije više uče nije nužno točna.
Zato je projekt od samog početka postavljao pametnija, konkretnija pitanja koja bi pomogla u prepoznavanju na koji bi način roboti mogli biti korisni u učionicama.
Projekt ANIMATAS sastoji se od potprojekata, a svaki od njih vodi mladi istraživač. Jedan od ciljeva potprojekta bio je bolje razumjeti proces učenja kod djece i analizirati koje vrste interakcije im najbolje pomažu u pamćenju informacija.
Uloge robota
Eksperiment postavljen za istraživanje ovog pitanja pozvao je djecu da se udruže s QTRobotom prikladnog naziva kako bi pronašli najučinkovitiju rutu na karti.
Tijekom vježbe, robot interaktivno reagira s djecom dajući im savjete i prijedloge. Također pažljivo mjeri različite pokazatelje u govoru dječjeg tijela kao što su kontakt očima i smjer, ton glasa i izraz lica.
Kao što su se nadali, istraživači su doista otkrili da određeni obrasci interakcije odgovaraju poboljšanom učenju. S tim informacijama moći će bolje procijeniti koliko se dobro djeca bave obrazovnim materijalom i, dugoročno gledano, razviti strategije za maksimiziranje takvog angažmana, čime se povećava potencijal učenja.
Budući koraci uključivat će traženje načina na koji se ovo robotski poboljšano učenje može prilagoditi djeci s posebnim obrazovnim potrebama.
„Vjerujemo da bi to moglo biti jako važno u ovom kontekstu”, kaže prof. Chetouani.
Pomoć na dohvat ruke
Aki Härmä, istraživač u Philips Research Eindhoven u Nizozemskoj, vjeruje da će robotika i umjetna inteligencija (AI) iz temelja promijeniti zdravstvo.
U projektu PhilHumans kojega financira EU, a koordinira on sam, mladi istraživači s pet sveučilišta diljem Europe surađuju s dva komercijalna partnera, R2M Solution u Španjolskoj i Philips Electronics u Nizozemskoj, kako bi naučili kako inovativne tehnologije mogu poboljšati zdravlje ljudi.
Umjetna inteligencija (AI) omogućuje nove usluge, a ‚to znači da zdravstvena skrb može biti 24/7‘, rekao je Härmä.
Ističe golemi potencijal tehnologije za pomoć ljudima u upravljanju vlastitim zdravljem od kuće: aplikacije koje mogu pratiti mentalno i fizičko stanje osobe i rano uočiti probleme, chatbotovi koji mogu dati savjete i predložiti dijagnoze i algoritmi za sigurnu navigaciju robotima na prebivalištu.
Empatični botovi
Projekt, koji je započeo 2019. i trajat će do kraja 2023., sastoji se od osam potprojekata, a svaki vodi doktorand.
Jedan potprojekt, koji nadzire Phillipsov istraživač Rim Helaoui, razmatra kako se specifične vještine stručnjaka za mentalno zdravlje, poput empatije i otvorenih pitanja, mogu kodirati u chatbot koji pokreće umjetna inteligencija. To bi moglo značiti da bi ljudi s mentalnim problemima mogli pristupiti relevantnoj podršci od kuće, potencijalno po nižoj cijeni.
Tim je brzo shvatio da bi repliciranje čitavog niza psihoterapijskih vještina u chatbotu uključivalo izazove koji se ne bi mogli riješiti odjednom. Umjesto toga usredotočio se na jedan ključni izazov: kako generirati bota koji pokazuje empatiju.
„Ovo je ključni prvi korak da ljudi osjete da se mogu otvoriti i dijeliti”, rekao je Helaoui.
Kao početnu točku, tim je proizveo algoritam koji može odgovoriti odgovarajućim tonom i sadržajem za prenošenje empatije. Tehnologija tek treba biti pretvorena u aplikaciju ili proizvod, ali pruža građevni blok koji bi se mogao koristiti u mnogim različitim aplikacijama.
Brz napredak
Projekt PhilHumans također istražuje druge mogućnosti za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu. Razvija se algoritam koji može upotrebljavati ‚vid kamere‘ za razumijevanje zadataka koje osoba pokušava izvršiti i analizira okolno okruženje.
Konačni cilj bio bi upotrebljavati ovaj algoritam u robotu kućnom pomoćniku kako bi pomogao ljudima s kognitivnim padom da uspješno obavljaju svakodnevne zadatke.
Jedna stvar koja je ukupno pomogla projektu, rekao je Härmä, jest brzina kojom su druge organizacije razvijale procesore prirodnog jezika s impresivnim mogućnostima, poput GPT-3 iz OpenAI-ja. Očekuje se da će projekt moći iskoristiti neočekivano brza poboljšanja u ovim i drugim područjima za brži napredak.
Oba projekta, ANIMATAS i PhilHumans, aktivno rade na proširenju granica intuitivnog sučelja čovjek-stroj (HMI).
Čineći to, pružili su vrijedan teren za obuku mladim istraživačima i omogućili im važnu izloženost komercijalnom svijetu. Sve u svemu, ova dva projekta osiguravaju da nova generacija visoko kvalificiranih istraživača bude opremljena da predvodi put u pogledu sučelja čovjek-stroj (HMI) i njegovim potencijalnim primjenama.
Autor: CALEB DAVIES
Istraživanja u ovom članku financira program EU-a Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija: Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
