Adolescenti bolje uče kada su intrinzično motivirani. To im pomaže u donošenju boljih odluka jer su više usklađeni s vlastitim interesima i sposobnostima
Tjeskoba adolescenata privlači pozornost: Školske obveze tinejdžera sve su zahtjevnije
Medijski naslovi koji oplakuju rastuću razinu tjeskobe, depresije, samoozljeđivanja i samoubojstva među europskim tinejdžerima postali su redovito i neugodno štivo. Čini se da su posljednjih godina vijesti na ovom planu postale samo gore.
Godine 2021.,UNICEF je procijenio da više od 16 % Europljana u dobi od 10 do 19 godina ima neki od mentalnih poremećaja. Globalna brojka iznosi 13,2 %.
Godine odrastanja
Istraživanje koje financira EU istražuje što točno muči mlade ljude i kako bi to moglo utjecati na njihovo dugoročno mentalno zdravlje. Prve naznake pokazuju da sve veći napor u školi može biti pokretački čimbenik.
POGLEDAJTE VIDEO o biljkama koje umiruju
Pokretanje videa...
„Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, a temelj mentalnog zdravlja uvelike se postavlja u adolescenciji,” kaže dr. Alina Cosma, voditeljica projekta GenerationZ kojega financira EU i koji će trajati dvije godine, do siječnja 2024.
Projekt analizira studiju koja pokazuje značajne razlike u mentalnom blagostanju među zemljama. Studija provedena s europskim uredom Svjetske zdravstvene organizacije, WHO/Europe, obuhvaća adolescente u 45 zemalja i regija u Europi i Kanadi.
Kako bi shvatila što stoji iza rezultata, dr. Cosma također se oslanja na projekte specifične za određenu zemlju u kojima se aktivno razgovara s tinejdžerima, posebice iz nordijskih zemalja, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Njezin rad pokazuje da je jedan od četiri adolescenta prijavio da se osjeća nervozno, razdražljivo ili da ima problema s uspavljivanjem barem jedanput tjedno. Školske obveze tinejdžera sve su zahtjevnije i porasle su u otprilike trećini zemalja, a broj mladih koji su izjavili da vole školu je opao.
Briga o ljudima u godinama odrastanja ne samo da donosi trenutačne dobrobiti, već predstavlja i dugoročno ulaganje u javno zdravlje. To je zato što više od polovice problema s mentalnim zdravljem kod odraslih vuče korijene iz njihovog života prije 14. godine.
Tinejdžerski problemi
Tinejdžerske godine nude priliku za sprječavanje kasnijih problema.
Djetinjstvo do pete godine razdoblje je brzog razvoja kada, ako nešto pođe po zlu, može itekako izbaciti osobu iz kolosijeka, smatra dr. Cosma, koja je psihologinja na Trinity Collegeu u Dublinu u Irskoj.
Adolescencija pruža drugu priliku da se intervenira i preokrene neke od ranjivosti koje su se možda razvile ranije.
Dr. Cosma također želi identificirati „prediktore” mentalnog blagostanja kao što su dobri odnosi s prijateljima i obitelji, rekavši da dobro mentalno zdravlje ne ovisi samo o odsutnosti problema, već i o postojanju pozitivnih čimbenika.
Njezina otkrića nisu iznenađujuća za tim istraživača sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj.
Bilježe iskustva mladih ljudi i njihovih prijatelja i obitelji u ključnim prijelaznim trenucima tijekom školovanja. Tim je upoznat s pričama iz prve ruke o stresu koji škola može stvoriti kod tinejdžera.
Ključni trenuci
Istraživači koji rade na projektu INTRANSITION, kojega financira EU, promatraju dva ključna trenutka tijekom tinejdžerskih godina.
Prvi je kada mladi prijeđu iz osnovne u srednju školu s otprilike 12 godina. Drugi je u adolescenciji u dobi od oko 16 do 18 godina kada se odvija prijelaz u sljedeću fazu školovanja, bilo da se radi o visokom, strukovnom ili višem obrazovanju.
Petogodišnji projekt, koji završava ovog kolovoza, proučavao je kako ove faze utječu na identitet tinejdžera. Zaključak je da za mnoge ti trenuci predstavljaju prekretnicu.
Odlučivanje o tome gdje ići u školu, što studirati i kojoj karijeri se posvetiti umotano je u očekivanja oko akademskog uspjeha i pritisak da se donose odluke koje će pojedinca usmjeravati ostatak života. To može biti naporno razdoblje, koje uzrokuje tjeskobu i osjećaj neadekvatnosti.
Ipak, mnogi mladi ljudi koji prolaze kroz ovu fazu daleko su od tjeskobe.
„Postoji prilično velika skupina za koju vidimo suprotno”, rekla je profesorica Susan Branje, koja vodi projekt INTRANSITION.
Izvannastavni čimbenici
Za tinejdžere koji su zadovoljni svojim izborima, prijelaz može pomoći u stvaranju osjećaja predanosti, motivacije i ugode s identitetom.
Ovo razdoblje predstavlja priliku za usmjeravanje adolescenata i pomoć u donošenju pravih odluka, smatra Branje. Rekla je da to znači vrednovati odnose izgrađene u školi i ne dopustiti da nastavni plan i program dominiraju.
Kada roditelji, vršnjaci, učitelji i školsko osoblje podupiru autonomiju adolescenata, oni stvaraju okruženje koje potiče izbor, osjećaj vlasništva i intrinzičnu motivaciju, smatra Branje.
Adolescenti bolje uče kada su intrinzično motivirani. To im pomaže u donošenju boljih odluka jer su više usklađeni s vlastitim interesima i sposobnostima.
Podrška mladim ljudima da razviju autonomiju i jasan identitet važna je za pronalaženje zdrave ravnoteže između „pritiska izvedbe” i opuštanja, a može pomoći u otklanjanju svih negativnih učinaka na mentalno zdravlje.
Pandemijski udarac
Pandemija bolesti COVID-19 koja je izbila 2020. godine donijela je niz novih izazova bez presedana za tinejdžere za koje se moglo pretpostaviti da bi mogli imati strašne posljedice za buduće mentalno zdravlje. Međutim, projekt INTRANSITION otkrio je puno širu sliku.
Projekt je otkrio da su mladi ljudi koji su prije pandemije imali loša prijateljstva bili osjetljiviji na probleme internalizacije. Slično tomu, oni koji su prije pandemije bili skloniji internalizaciji problema imali su veću vjerojatnost da će razviti poteškoće s prijateljstvom tijekom pandemije.
„Pandemija je posebno pogodila mlade ljude koji su već bili ranjiviji”, kaže Branje.
Ova otkrića potvrđuju stajalište dr. Cosma iz Dublina: iako postoji sve više dokaza da sadašnja generacija tinejdžera pati od više problema s mentalnim zdravljem od svojih prethodnika, daleko je od toga da se radi o općem fenomenu.
Cosma, koja za sebe kaže da je zaljubljenica u prirodu i sport, nada se da će istraživanje projekta GenerationZ pomoći u identificiranju „rizičnih” skupina i pokazati vrijednost ciljane pomoći za one koji će se najvjerojatnije suočiti s poteškoćama.
Premda se od izbijanja pandemije svakodnevni život većine tinejdžera uglavnom vratio u normalu, prošlu su godinu također obilježili razorni rat u Ukrajini, pojačani strah od klimatskih promjena i raširene ekonomske poteškoće.
Cosma se nada da će proučavati ova pitanja u budućnosti, stavljajući glasove mladih u središte svog istraživanja.
„Radi se o formativnom razdoblju i ono što se događa tijekom ovih godina jako je važno”, rekla je. „Ako nešto pođe po zlu, to ima dugoročne posljedice u odrasloj dobi, a to želimo izbjeći.”
Autor ALI JONES
Istraživanja u ovom članku financirali su Europsko istraživačko vijeće EU-a (ERC) i program Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija