Uz nedostatak kretanja, prestanak pušenja, kvalitetna prehrana i redovne kontrole ključne su za prevenciju periferne arterijske bolesti i komplikacija, kaže prim. dr. sc. Vedran Pažur
Sve više tromboza i amputacija zbog ateroskleroze: 'Ovako izgledaju prvi simptomi bolesti'
Pandemija koronavirusa je značajno utjecala na zdravlje bolesnika s perifernom arterijskom bolesti, odnosno ateroskleroze nogu, te potencirala broj onih kod kojih je bolest tek otkrivena, upozorava prim. dr. sc. Vedran Pažur, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju KB Merkur. Dodaje kako su lani u KB Merkur zabilježili oko oko 30 posto više pacijenata koji se javljaju zbog tromboze nego prije, a povećao se i broj operacija tromboza za oko 20-ak posto.
POGLEDAJTE VIDEO: Dr. Vedran Pažur o trendovima vezano uz perifernu arterijsku bolest
Pokretanje videa...
- Povećao se i broj pacijenata s gangrenom i amputacija, pa možemo reći da je došlo do generalnog porasta periferne vaskularne bolesti za vrijeme pandemije. Kako su se u zadnje vrijeme brojke ipak stabilizirale, o razlozima ćemo ozbiljnije moći razgovarati tek nakon određenog razdoblja. Jedan od uzroka za to povećanje može biti to da smo u vrijeme pandemije imali veći priljev pacijenata iz drugih bolnica, na primjer. No, na to je sigurno utjecala i činjenica da jedan dio naših pacijenata tijekom pandemije nije dolazio redovito na kontrole i nisu dobili odgovarajuću terapiju, pa se kod njih stanje pogoršalo. Bilo je onih koji po dvije ili tri godine nisu bili na kontroli i kod tih pacijenata češće smo zaista viđali težu kliničku sliku – kaže dr. Pažur.
Na to je, dodaje, i direktno utjecao COVID, jer osim respiratorne upalne reakcije, pokazalo se da može izazvati i upalu u svim tkivima, uključujući i krvne žile, što povećava i stopu arterijske tromboze.
Poseban je problem činjenica da bolesti perifernih krvnih žila u početku obično imaju spori tijek i godinama mogu trajati bez izraženih simptoma. Procjenjuje se da 20 do 50 posto pacijenata nema izražene simptome, a kod značajnog broja njih mogu se javiti i atipični simptomi, zbog kojih se prvo posumnja na druge bolesti.
Simptomi periferne arterijske bolesti
- Među prvim simptomima je obično otežani hod, odnosno bolovi u nogama tijekom hodanja, kasnije i tijekom mirovanja. Možemo reći da liječnici obiteljske medicine u većini slučajeva znaju prepoznati simptome periferne arterijske bolesti i pacijente najčešće odmah šalju vaskularnim kirurzima, kako bi se provjerilo stanje krvnih žila, što je dobro, kaže dr. Pažur. To se obično prvo provjerava pretragom uz pomoć color dopplera, a po potrebi i nešto manje ugodnom angiografijom. Ako posumnjaju da su bolesti perifernih krvnih žila pridružene i one lokomotornog sustava, tada se pacijenti upućuju i na dodatne pretrage.
- Jako je važno to da pacijenti dođu do nas na vrijeme, jer ako periferna arterijska bolest napreduje bez da je pod kontrolom i bez terapije, može doći do gubitka tkiva, različitih rana i ulkusa. U konačnici, može se razviti i gangrena, uslijed koje dolazi do amputacije ekstremiteta, pa nam je kod oboljelih iznimno važno raditi na prevenciji razvoja komplikacija. No, još je važnije naglasiti da promjenom životnih navika sami puno možemo učiniti i općenito za prevenciju periferne arterijske bolesti, kao i za poboljšanje stanja prije nego što se razviju ozbiljne komplikacije – kaže dr. Pažur.
Veći rizik za razvoj periferne arterijske bolesti prvenstveno je vezan uz dob, odnosno promjene na krvnim žilama češće su kod pacijenata u dobi iznad 60 godina, ili iza 50. godine, kod pacijenata koji boluju od dijabetesa i drugih kardiovaskularnih bolesti. No, promjene na krvnim žilama često se zapravo počinju događati u ranijoj dobi, nakon čega se godinama na stijenkama krvnih žila taloži plak, uslijed čega se one sužavaju, odnosno postaju manje prohodne, a cirkulacija s vremenom slabi.
- Periferna arterijska bolest često je povezana s genetikom, pa je uvijek dobro provjeriti je li netko u obitelji imao tu bolest. U tom slučaju, kroz redovite kontrole treba pratiti rizične faktore, te po potrebi započeti terapiju lijekovima. No, u toj ranoj fazi zapravo se još puno može napraviti i promjenom životnih navika. Zato većini pacijenata koji dođu k nama s početnim promjenama na krvnim žilama prije bilo kakve terapije savjetujem da ih probaju 'rashodati', kaže dr. Pažur.
Dodaje kako je jedan od najvećih problema današnjeg vremena to da se ljudi općenito ne kreću dovoljno, odnosno nisu fizički aktivni, što značajno povećava rizik od razvoja ateroskleroze.
- Kad pacijentu kažem da bolest može 'rashodati', to znači da započinjemo s blagim lijekom koji potiče cirkulaciju, poput andola 100, te preporučujem da svakodnevno hoda, minimalno 30 do 45 minuta, kako bi potaknuo cirkulaciju, a time i čišćenje i jačanje krvnih žila. U početku to treba biti obična šetnja, po ravnom terenu, dakle bez opterećenja. Kad se stanje popravi, možemo pomalo povećavati napetost, primjerice hodajući uz blagi nagib. Druga mogućnost je vožnja sobnog bicikla, ili neka slična aktivnost koja vam odgovara, važno je samo da se krećete svakodnevno, barem pola sata do 45 minuta, savjetuje dr. Pažur.
Uz povećanje fizičke aktivnosti, kaže, obavezno bi trebalo prestati s pušenjem, te ograničiti konzumaciju alkohola, kao i povesti računa o kvaliteti prehrane.
- To su, na žalost, široko zastupljeni faktori rizika u današnje vrijeme. Nerijetko imamo pacijenata kojima ugradimo srčanu premosnicu, ili bypass, pa čim dođu do dvorišta, zapale cigaretu. Većina ljudi danas se hrani nezdravo, jer zbog ubrzanog načina života pribjegavaju brzim gotovim obrocima, koji su često bogati lošim masnoćama. Zato je važno naglasiti da, čak i kada postoji nasljedna sklonost perifernim vaskularnim bolestima, svojim ponašanjem možemo djelovati na to hoće li se ona razviti i hoćemo li dulje očuvati svoje zdravlje – zaključuje prim. dr. sc. Vedran Pažur.
Rizični čimbenici za razvoj periferne arterijske bolesti
- životna dob iznad 70 godina
- životna dob iznad 50 godina u dijabetičara i kardiovaskularnih bolesnika, pogotovo ako postoje drugi rizični čimbenici
- dislipidemija (povišena razina LDL ili tzv. 'lošeg' kolesterola), hipertenzija (povišeni krvni tlak) i hiperhomocisteinemija (povišena razina cisteina u organizmu – jedan od rizičnih faktora za trombozu)
- nedostatna fizička aktivnost
- pušenje
- prekomjerna konzumacija alkohola
- nekvalitetna prehrana
- debljina i povišen šećer u krvi
- obiteljska povijest periferne vaskularne bolesti ili druge bolesti krvnih žila
- ranije dijagnosticirana periferna vaskularna bolest ili koronarna bolest
Top 5 savjeta za smanjenje rizika
1. Redovito se krećite, budite aktivni! Hodajte barem 30 minuta na dan, ili barem tri puta tjedno uvedite kardio-trening u trajanju od 45 minuta
2. Prestanite pušiti! Studije pokazuju da pušači imaju i do 10 puta veći rizik od periferne arterijske bolesti, dok se on značajno smanjuje već i godinu dana nakon prestanka pušenja. Povećan rizik odnosi se i na osobe koje nisu pušaći, ali su izložene duhanskom dimu
3. Pripazite na prehranu! Stavite naglasak na svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i manje masno meso, te masnoće biljnog porijekla, uz ograničavanje visoko prerađene hrane.
4. Pazite na razinu masnoća, šećera i redovito kontrolirajte svoj krvni tlak! Po potrebi poradite na životnim i prehrambenim navikama, odnosno posavjetujte se s liječnikom o terapiji lijekovima.
5. Pratite svoje zdravlje i reagirajte na simptome: Periferna arterijska bolest isprva se može manifestirati kao napetost i bol u nogama, obično prvo samo tijekom hodanja, a kasnije i u mirovanju i može se manifestirati u bedrima, potkoljenici, listovima, pa i u stopalima.