Testovi na laboratorijskim miševima pokazali su da se takve stanice mogu probiti i do najsitnijih kapilara, a znanstvenici se nadaju da bi u budućnosti mogle pomoći u liječenju raka
Stvorili su sintetička crvena krvna zrnca koja prenose lijekove i mogu otkriti toksine
Znanstvenici su u laboratoriju stvorili sintetičke crvene krvne stanice koje imaju sve funkcije eritrocita i još nekoliko mogućnosti više, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO: Samo 43 ljudi u svijetu ima krvnu grupu RhNull
Pokretanje videa...
Testovi na miševima i pilećim embrijima su pokazali da su umjetne stanice sposobne prenositi kisik i probiti se do najsitnijih kapilara jednako kao i biološke verzije stanica. No ustanovili su da takve stanice imaju sposobnost prijenosa lijekova, detektiraju toksine i mogu ih targetirati. To im daje široku mogućnost primjene, a među njima je poboljšanje liječenja karcinoma.
- Prije više godina znanstvenici su pokušavali stvoriti umjetne eritrocite, no ishod nije bio dobar jer oni nisu dopirali do perifernih tkiva i odustalo se od njihove primjene. Ovo bi mogao biti veliki pomak jer ako stanice služe kao prijenosnici kisika i drugih supstanci, time bi se izbjegle reakcije na transfuziju, osobito kod bolesnika koji u liječenju trebaju velik broj transfuzija. Naime, neželjena posljedica transfuzije je nakupljanje željeza u organizmu, i to ne samo u fiziološkim rezervama nego i u parenhimnim organima poput jetre, srca i gušterače te radi toga dolazi do njihova oštećenja - pojašnjava prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med. specijalist hematologije.
Ističe kako ne postoje preparati bez nuspojava, pa tako tek treba ustanoviti koje su nuspojave primjene ovakvog proizvoda.
- On bi svakako mogao koristiti kod liječenja različitih bolesti krvi, od kronične anemije do tumora, kao i kod svih drugih koje zahtijevaju transfuziju u liječenju - kazao je prof. Labar.
Umjetne stanice znanstvenici su stvorili iz doniranih krvnih zrnaca koje su obložili tankim slojem silikona, a zatim slojem polimera s pozitivnim i negativnim nabojem. Silikon su potom uklonili i stanicu obložili prirodnim staničnim membranama. Studiju je objavio časopis Američkog kemijskog društva Nano, a tvrde kako su ove jedinstvene umjetne stanice zadržale konkavni oblik biološke verzije. Zatim su ih opskrbili hemoglobinom kako bi mogle prenositi kisik, biosenzorima za prepoznavanje toksičnih tvari te lijekom za liječenje raka i magnetskim nanočesticama.
Rezultati su pokazali da su stanice unatoč ovim dodacima mogle obavljati normalnu funkciju bioloških stanica koristeći hemoglobin, a ujedno su obavljali i druge zadatke. U tijelu miševa su se zadržale 48 sati, što se smatra dugim periodom jer ih bijele krvne stanice nisu uništile zahvaljujući sloju proteina na površini kojima su se uspješno kamuflirale.
Biosenzorima su uspjeli prepoznati toksične tvari poput skupine enzima koje prenose energiju i kreću se ovisno o količini toksina te su tako postale iznimno vrijedan indikator. Istraživanja su provodili znanstvenici Sveučilišta New Mexico, Sandia National Laboratories South China University of Technology. Smatraju da su postigli izniman uspjeh jer su svi prethodni pokušaji oponašanja funkcija crvenih krvnih zrnaca propali. Planiraju proširiti istraživanja na područje liječenja karcinoma i biološkog prepoznavanja toksina.