Započela je sezona alergija. Pratite peludni kalendar i pripremite se za dolazak alergena koji vam smeta tako da počnete piti lijekove i izbjegavati izlaske u prirodu, pogotovo za sunčanih dana
Terapiju protiv alergije trebalo bi početi uzimati barem tjedan dana prije sezone cvatnje
Navika da nosimo maske radi sprječavanja širenja pandemije korona virusa, mogla bi uvelike pomoći građanima alergičnima na pelud, jer maske odlično štite od prodora peludi prema nosu i ustima, gdje se 'lijepe' za sluznicu i mogu izazvati snažne reakcije, kaže dr. sc. Barbara Stjepanović, voditeljica Laboratorija za aerobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'. Unatoč tome, dodaje, dobro je voditi računa da se na vrijeme pripremimo za sezonu alergena s kojim imamo problema, kako bismo prevenirali jače reakcije i probleme.
POGLEDAJTE VIDEO: Top savjeti za ublažavanje problema s alergijom na pelud
Pokretanje videa...
- Reakcija na alergene bit će izraženija ako čovjek ima oslabljen imunitet, no tada smo izloženiji i nizu drugih bolesti. No, o tome treba voditi računa tijekom cijele godine, ne samo u sezoni. Važno je voditi računa da spavamo dovoljno, imamo redovite i nutritivno izbalansirane obroke te da se naučimo nositi sa stresom, jer će i to pomoći da budemo spremniji za sezonu alergija. A uoči sezone, ako znamo s kojim alergenom imamo problema, dva do tri tjedna prije toga treba započeti s terapijom lijekovima, kako bi se organizam pripremio - savjetuje dr. Stjepanović.
Od alergijskog rinitisa pati 35 posto ljudi
Broj oboljelih od alergijske bolesti, pa tako i od peludnih alergija, u pojedinim zemljama svijeta varira, no najveće prevalencije bolesti bilježe se u najrazvijenijim zemljama svijeta - ističe pulmologinja i alergologinja prof. dr. Asja Stipić-Marković, vodeća hrvatska stručnjakinja za alergije, iz KB 'Sveti Duh'.
- Tako je, primjerice, alergijski rinitis, bez obzira na uzročni alergen, u nekim zemljama dosegao rasprostranjenost od 35 posto, kaže. Dodaje kako se, prema istraživanjima dr. Topalušić i suradnika iz 2018. godine, pokazalo da je u gradu Zagrebu došlo do povećanja prevalencije alergijskog rinitisa za 35,7 posto i atopijskog dermatitisa za 18,1 posto u odnosu na istraživanje iz 2002. godine u populaciji školske djece.
- Nemamo novije podatke za ostale dijelove Hrvatske. No, zanimljiv rezultat ove studije je podatak da se prevalencija astme – koja se može razviti kao posljedica peludne alergije - u istom proteklom razdoblju ipak nije povećala - ističe dr. Stipić-Marković.
Važno je znati da predispozicije za alergiju imamo svi, odnosno nema društvene skupine koju pogađa češće, niti one koja sigurno može biti izuzeta od tih problema. Riječ je o pretjeranoj reakciji organizma na različite podražaje, koji u pravilu nisu opasni za organizam, ali ih on zbog te pretjerane reakcije prepoznaje kao opasnost i aktivira reakciju. Često se javlja kod djece, ali i puno kasnije, pa ima i dosta ljudi koji tek u starijoj dobi prvi puta počnu imati reakcije na određenu biljku.
Zato je važno znati prepoznati simptome i kada posumnjamo u alergiju na pelud, javiti se liječniku, koji će propisati odgovarajuću terapiju. Ne postoje lijekovi kojima alergiju možemo izliječiti zauvijek, no uz lijekove i pridržavanje mjera zaštite možemo doći do toga da ublažimo reakciju organizma, s tim da se ponekad može dogoditi da se u nekim životnim fazama simptomi i povuku, pa se čini da ste se riješili alergije.
- Procjene na svjetskoj razini kažu da oko 25 do 30 posto ljudi pati od neke vrste respiratornih alergija, odnosno da svaki treći ili četvrti stanovnik svijeta ima problema s alergijom na pelud. Stanje je nešto teže ako su u pitanju alergije na travu, jer je razdoblje polinizacije trava vrlo dugo, pa reakcije mogu trajati i nekoliko mjeseci, no kod alergija na određene alergene razdoblje cvatnje obično traje tri do četiri tjedna. Dakle, važno je znati kada cvate biljka na koju smo alergični, te započeti piti terapiju dva do tri tjedna ranije i tijekom tog razdoblja pojačano se čuvati, kako bismo smanjili izloženost alergenima na najmanju moguću mjeru, pa će problemi biti podnošljiviji - kaže dr. Stjepanović.
Znat ćete kad očekivati simptome alergije
Dr. Stipić-Marković kaže kako sama 'priprema' za sezonu polinacije uzimanjem antihistaminika ranije i nema veliku ulogu u liječenju, odnosno nećemo pogriješiti ako s terapijom započnemo i tjedan prije očekivane pojave simptoma.
- No, osoba koja ima alergijsku bolest uzrokovanu peludima trebala bi provesti detaljni dijagnostički postupak, da se definiraju svi pozitivni alergeni i njihove alergogene determinante, te proći određivanje stupnja senzibilizacija i moguće unakrsne reaktivnosti - kaže. Tako ćete znati kad možete očekivati simptome alergije i moći započeti mjerama samopomoći na vrijeme.
- U ono što sami možemo učiniti za sebe svakako spada redovno praćenje peludnog kalendara Nastavnog zavoda 'dr. Andrija Štampar' o koncentracijama polena u zraku, da se potvrdi uzročna veza između alergije i simptoma te da se definiraju vremenski periodi kad je potrebno uzimati lijekove. Važno je da pri pojavi prvog i najmanjeg simptoma započnete s uzimanjem lijekova koje je preporučio alergolog na temelju učinjene obrade. Također, oboljela osoba treba izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom, u svome stanu koristiti pročistač zraka, te redovno prati odjeću i kosu po povratku kući, kako bi uklonila peludna zrnca koja mogu otežati stanje - ističe dr. Stipić-Marković.
Unatoč svim tim mjerama, kod težih stupnjeva alergijske upale antihistaminici kod nekih ljudi nisu dostatni, pa se uz to moraju primjenjivati i lokalni kortikosteroidi, te različita simptomatska terapija.
Dobro je imati na umu da alergologija napreduje, osobito u području molekularne alergologije, kojom je moguće precizno utvrditi uzročnike bolesti i razlikovati istinsku senzibilizaciju od kros-reaktivnosti, odnosno križnih reakcija, pa ako lijekovi koje koristite već 20-ak godina više ne djeluju, nije naodmet još jednom proći dijagnostiku, kako bi se detaljnije utvrdilo uzročnike i preciznije definiralo lijekove koji mogu biti korisni.
Jača skupina lijekova
- Ako su na inicijalno primijenjenu terapiju simptomi i dalje vrlo izraženi, liječnik specijalista će odabrati jače skupine lijekova. Pacijentima je na raspolaganju široki izbor antihistaminika u tabletama, aerosola za lokalnu primjenu u nosu i u bronhima koji sadrže kortikosteroide i antihistaminike, te kapi za oči sa dekongestivima i kortikosteroidima - kaže dr. Stipić-Marković.
Pritom valja naglasiti da s primjenom kapi sa kortikosteroidima u oči treba biti jako oprezan, zbog njihovih ozbiljnih nuspojava, odnosno niti jedan lijek nipošto ne bismo smjeli koristiti bez kontrole liječnika. A oblici bolesti koji se ne mogu dobro kontrolirati lijekovima mogu biti 'kandidati' za primjenu specifične imunoterapije uzročnim alergenom - dodaje sugovornica. Riječ je o dokazano učinkovitoj metodi u liječenju peludnih alergija. Primjenjuje se putem injekcija ili primjenom otopina alergena pod jezik.
- Primjena otopine alergena pod jezikom je praktičnija za bolesnika kada se prva doza primjene pod nadzorom u bolnici, dok ostatak terapije koristi svakodnevno kod kuće. Provodi se tijekom 3 do 5 godina, a njen učinak održava se i do deset godina nakon prestanka uzimanja - kaže. To znači da biste mogli imati i do desetak godina bez simptoma, ili barem uz znatno manju reakciju na alergene.
Savjeti da lakše prebrodite razdoblje cvjetanja
- informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
- izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena, jer je tada koncentracija peludi u zraku najviša
- izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
- za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
- nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
- ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
- zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi
- nosite sunčane naočale tijekom dana
- četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
- ako je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
- ako ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
- izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
- planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
- redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.
Biljne pripravke koristite samo uz savjet stručnjaka
Alergologinja dr. Stipić-Marković kaže kako nema iskustva s alternativnim metodama liječenja, kao ni s nekim novijim metodama koje se reklamiraju kao korisne za ublažavanje alergijskog rinitisa. Među njima je, primjerice, fototerapija, odnosno biolaser, no za tu terapiju, kaže 'nema kliničkih studija koje pokazuju učinkovitost ovih metoda, pogotovo ne u usporedbi s konvencionalnom terapijom'.
- Pojedini bolesnici koje sam liječila su samoinicijativno primjenjivali alternativne pripravke, ali to su uglavnom bili oni s blagim kliničkim slikama, dok su se svi teži bolesnici držali standardne terapije vođene redovnim kontrolama kod liječnika – kaže te. Bez obzira na to je li riječ o fitoterapiji, aromaterapiji ili homeopatiji, najvažnije je imati na umu da pripravke ne bismo smjeli koristiti bez prethodnog savjetovanja sa stručnjakom i(li) liječnikom, jer mogu utjecati na djelovanje lijekova koje inače koristimo, pa čak i – izazvati alergiju.
- Ponekad, možda, neki od tih pripravaka mogu djelovati i kao placebo, no važno je da pomognu. Ipak, treba znati da i biljke imaju svoje fitohormone, te da alternativnu terapiju ne bismo smjeli uzimati bez prethodnog savjetovanja sa stručnjacima za to područje ili liječnika, jer u nekim slučajevima mogu i naštetiti – upozorava dr. Stjepanović. Dakle, ako imate pozitivna iskustva s prirodnim pripravcima i imate stručnjaka s kojim se možete posavjetovati oko toga kako ublažiti pojedine simptome, nije naodmet probati.
- Ipak, najvažniji 'alati' kojima se kad su u pitanju alergije na pelud možete naoružati jest dobro se informirati o tome kada počinje sezona cvatnje pojedine biljke, te redovno pratiti peludnu prognozu, odnosno 'alergijski semafor' kojim se građane upozorava kad je koncentracija čestica peludi u zraku visoka. Informacije možete pronaći na stranicama Zavoda 'Dr. Andrija štampar', s tim da postoji i mobilna aplikacija koju je izradio Zavod, uz niz sličnih aplikacija koje se mogu izabrati - objašnjava.
Također, možete pratiti vremensku prognozu Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji zadnjih godina daje i procjenu rizika za alergične osobe. Tako odmah ujutro možete procijeniti kakvi su uvjeti za izlazak ili provjetravanje doma, odnosno nastojati ih izbjegavati kad je koncentracija peludi u zraku visoka - zaključuje naša sugovornica.