Nemojte ih podmićivati i kažnjavati. To je kratkotrajno rješenje koje neće uroditi plodom. Ako dijete bijesni, pustite ga. Popuštanjem ćete mu dati do znanja da tako može dobiti što želi
Savjeti odgojitelja: Ne ugađajte stalno djeci, osamostalite ih
Petar Novak (25) bivši je profesionalni vojnik iz Belišća koji se, služeći u Zemuniku kraj Zadra, zaljubio u more. Odustavši od karijere u vojsci, vratio se u rodnu Slavoniju kako bi završio studij ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Nakon što je diplomirao, odmah je dobio posao kao odgojitelj u vrtiću Čarobni pianino u Rudinama iznad Kaštela. Na prvu, on je tetovirani macho muškarac, a zapravo je smiren i strpljiv, omiljen među kolegicama i djecom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Bio sam u vojsci oko dvije godine. No kako je vrijeme prolazilo, sve više sam shvaćao da to nije za mene, nisam baš tipični ‘military’ tip. Vratio sam se kući i počeo volontirati u udruzi koja se bavi radom s djecom s poteškoćama u razvoju. Tad sam shvatio da volim raditi s djecom - priča Petar i dodaje kako su prijatelji bili iznenađeni.
Njemu je, kako kaže, s djecom puno lakše raditi nego s odraslima.
- Pa zar nije bolje razgovarati o Pinokiju nego o politici - smije se Petar. Djeci je njegovih desetak tetovaža bilo zanimljivo prva dva dana, postavili su hrpu pitanja, a nitko drugi nije radio probleme. Od predmeta s fakulteta najkorisnija mu je, ističe, bila razvojna psihologija, a ostala teorija ništa ne znači dok se u stvarnom životu ne susretneš s određenim situacijama.
Odrasli su skloni prekinuti nešto što bi bilo potencijalno opasno. Treba paziti na dijete, ali i pustiti ga da radi svoje kreacije, savjetuje Petar.
Kod stvarno opasnih situacija treba uspostaviti stroga pravila i držati ih se dosljedno.
Ima li dijete napad bijesa, treba ga, kaže Petar, pustiti da to izbaci iz sebe, to je jedini način.
- Neka bjesni, pa makar u javnosti i makar bilo neugodno. Zbog ispada bijesa nikad ne treba popustiti jer će shvatiti da je to način na koji može dobiti što želi - kaže odgojitelj i dodaje kako im nije cilj ugađati.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Ništa im neće biti od jedne negativne emocije. Važno je stalno objašnjavati, a ljudi nemaju vremena ni volje - tvrdi Petar.
Napominje i kako bi do treće godine potpuno trebali izbjegavati tehnologiju jer u ranoj dobi kreativnost i maštu treba razvijati na 'starinski' način, igranjem igračkama, pričanjem priča, plesanjem, crtanjem...
Iskusni Petar kaže i da se ne treba uzrujavati ako djeca ne žele jesti. Treba im pokazivati kako njegovi prijatelji jedu, ići korak po korak, ponavljati koristi ako sve pojede, pričati mu kako će biti snažan, velik, zdrav.
Ponavljanje, ponavljanje
- Mi u vrtiću stalno ponavljamo pravila i priče za iste situacije, sve dok ih ne usvoje, korak po korak. Tako i za jelo.
Svaka godina djetetova života donosi posebne izazove. Važno je da roditelji osvijeste njihove razvojne faze jer će tad biti lakše razumjeti zašto se dijete baca po podu, zašto odjednom na sve govori 'ne', zašto je postalo svojeglavo i preokreće očima. Antonija Klempera (38), odgojiteljica u zagrebačkom vrtiću Mali istraživač, susrela se s brojnim izazovima kroz 15 godina radnog staža i kao majka blizanki. Budući da je Mali istraživač vrtić koji potiče razvoj djeteta kroz kreativno i kritičko razmišljanje, bez prisile, pristupa im kao malim ljudima.
- Djetetu uvijek treba dati izbor. Primjerice, kod pospremanja knjiga ponudite mu da knjige na policu spremi prema veličini ili boji. Ako traži pomoć, pomozite mu, pogotovo ako vidite da se trudi. Jer nemojmo zaboraviti da smo mi njima uvijek primjer - kaže Antonija.
Najčešća situacija s kojom se roditelji bore je odlazak u kupnju.
Dogovorite se
- Uvijek je dobro prisjetiti se da djeci treba najaviti odlazak u kupnju i dopustiti im da si izaberu jednu igračku. Najvažnije je ostati dosljedan. Ako smo se dogovorili jednu igračku, onda je to jedna bez obzira na to kako će dijete reagirati. Ako krenu suze, treba ga zagrliti i podsjetiti na dogovor. Kod neke djece to ne pali, pa mu se može pažnja skrenuti na nešto drugo poput pomaganja u biranju pahuljica. Ako ni to ne pomogne, jednostavno ga iznesite iz trgovine - savjetuje Antonija.
Iako podupire razgovor, istaknula je da u nekim situacijama pretjerana objašnjavanja nisu produktivna.
- Ako djetetu deset puta ponavljamo istu stvar, činjenica je da nas već treći put ne čuje. Čuje ‘bla bla bla’ i mama nešto otvara usta. Djeca, pogotovo predškolske dobi, dovoljno su velika da znaju kakva su pravila. Kad se radi o odlasku u krevet i razigranosti baš pred spavanje, jedno ili dva upozorenja sasvim su dovoljna. Ne treba puno objašnjavati, ali dovoljno je biti ozbiljan, jasan u zahtjevu i reći: ‘Sad je vrijeme za krevet’ - objasnila je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Pitamo je kako bez prisile pridobiti dijete da pojede svoj obrok, što je roditeljima možda pri samom vrhu najtraumatičnijih stvari. Antonija ističe da je najvažnije već od najranije dobi stvoriti naviku objedovanja i upoznati dijete s namirnicama.
- Pokažite mu povrće i uključite ga u pripremu. Važan je i naš odnos prema hrani i da se kod kuće stvori kultura objedovanja za stolom. Ne možemo od djeteta očekivati da sjedi za stolom ako mi jedemo pred televizorom - kaže Antonija.
Ohrabrujte samostalnost
Roditeljima savjetuje i da dijete potiču na samostalnost. Neka samo uzme vodu, pa čak i da se polije. Treba biti pored njih, ali i pustiti ih da što mogu učine sami. Antonija ističe kako je naša žurba najčešće razlog što činimo stvari umjesto djeteta.
- I takav pristup dovede do toga da od šestogodišnjaka očekujemo da sve radi samo, a mi smo proteklih šest godina radili sve. I tu se kod djece rađa nezadovoljstvo i inat. Neće. Zašto i bi ako je to do sada umjesto njih radio netko drugi - objašnjava.
Istaknula je da je žurba kamen spoticanja i kod vezanja cipela.
- Dijete u predškolskoj dobi može i spremno je naučiti vezati cipele, ali to zahtijeva i angažman nas roditelja da mu dopustimo da to proba. Ako ujutro nemamo vremena jer žurimo na posao, probajte bar poslijepodne, kad se vrati iz vrtića, dati mu priliku da izvježba samo - sugerira Antonija.
S tim se slažu i odgojiteljice Blanka Ćurko (37) i Danijela Riđić (46) iz vrtića Vrapčić u Zadru. Ističu kako se djeca odijevaju sama, pomažu jedni drugima, a općenito su puno samostalnija ako im se da povjerenje da nešto mogu.
- Djeca konflikte rješavaju sama. Zadnji korak je doći do nas. Važno je da se dijete s neprilagođenim ponašanjem ne kritizira i ne etiketira nego se razgovara o postupku i o tome je li njegovo ponašanje nekog povrijedilo. Također ih ne treba podmićivati i kažnjavati. To je samo kratkotrajno rješenje - pričaju tete iz Vrapčića.
NAJBOLJI HOROSKOPSKI PAROVI: Ovi znakovi si savršeno pašu u vezi