Starenje mijenja ljude, ne samo na fizičkoj nego i psihičkoj razini te utječe na samopouzdanje. Možda su kasne srednje godine pravo doba za početak razgovora sa psihoterapeutom
Psihoterapija pomaže nositi se s promjenama koje život donosi
Dobar terapeut pomoći će vam da se lakše snađete u životnim promjenama koje donosi starija životna dob. Vaše tijelo izgleda drugačije, drugačije funkcionira. Mijenja se vaša uloga na poslu i u obitelji. Te godine sa sobom donose oslobođenje, ali i gubitak, a s tim se promjenama ne morate nositi bez pomoći drugih, piše Healthiline.
POGLEDAJTE VIDEO: Disanjem protiv stresa
Pokretanje videa...
Prema podacima iz 2019. godine, u SAD-u je 15 posto starijih od 45 godina u prethodnoj godini posjetilo terapeuta, i to prije nego što je pandemija značajno potaknula izolaciju. Ljudi su sve svjesniji povezanosti fizičkog i psihičkog zdravlja, ali još postoji stigma oko psihoterapije unatoč činjenici da su studije pokazale kako je ona jednako učinkovita kod starijih odraslih kao i kod onih u srednjoj životnoj dobi.
Terapija pomaže nositi se s promjenama
Hormoni kolaju našim tijelom tijekom svih životnih razdoblja. Kad se smanje razine estrogena i testosterona, to utječe na sve od navika spavanja do tonusa mišića i seksualnog života. Osim što se mijenjaju razine hormona, ozljede i bolesti mogu vas spriječiti u obavljanju omiljenih aktivnosti. A to su samo fizičke promjene. I odnosi se također mijenjaju od srednje prema višoj životnoj dobi. Možda ćete morati skrbiti o supružniku ili roditeljima. Istraživanja pokazuju da oko četvrtina ljudi u dobi od 45 do 64 godine skrbi o starijem rođaku.
Među ljudima starijima od 50 godina stopa razvoda braka se udvostručuje, a nakon toga manje žena nego muškaraca odlučuje se na novi brak. To znači da se mnogi suočavaju sa samačkim životom nakon desetljeća koja su proveli s nekim.
Terapeutkinja Jill Meehan pomaže pojedincima i obiteljima da se lakše nose sa ovim promjenama, a kaže da je pozitivan stav moguć u svakoj životnoj dobi.
- Otpor prema promjeni nema veze s godinama. Riječ je o želji. Promjena je teška, no svi se mogu prilagoditi ako to zaista žele i predani su procesu - kaže Meehan.
U tom periodu promjene Meehan kaže da vam rad sa terapeutom može pomoći da uskladite svoje želje i potrebe, raščistite misli i naučite kako vjerovati vlastitoj procjeni.
Terapija otvara prostor za istraživanje novog identiteta
Mnogim ljudima odlazak u mirovinu može destabilizirati osjećaj identiteta. Istraživanja pokazuju da profesionalni sportaši, primjerice, nerijetko pate od depresije i zbunjenosti nakon umirovljenja. Kad više ne radite nešto što je bilo u fokusu vašeg života, stvara se vakuum i javlja se osjećaj dezorijentiranosti.
- Neki ljudi čak misle da više nisu važni - kaže Meehan.
Čak i kad je gubitak identiteta dio prirodnog procesa, kao što je to u menopauzi, život između dvije faze i dva identiteta može biti nelagodan. Terapija vas može usmjeriti i pomoći vam da se redefinirate. Ona može otvoriti prostor za pokušaje i pogreške te proces stvaranja novog identiteta.
- Ono što vidim radeći sa ženama jest to da one najčešće život fokusiraju na brigu o nekome. Kad se to promijeni, pitaju se što učiniti sa svojim životom. Terapeut će vam pomoći procijeniti život i raščistiti dvojbe oko mogućnosti - kazala je Meehan.
Takva procjena može voditi i do novih mogućnosti. Danas radnici stariji od 50 godina čine gotovo petinu radne snage u SAD-u, što je daleko veći postotak nego u desetljećima ranije.
Terapija pruža podršku u procesu tugovanja
Gubitak se može dogoditi u bilo kojoj životnoj fazi. No što dulje živite, veća je vjerojatnost da ćete pretrpjeti i značajne gubitke. Djeca odrastaju i iseljavaju se iz roditeljskog doma. Prijatelji i rođaci umiru. Značajne i važne faze vašeg života primiču se završetku.
- Koliko god tuga bila strašna, ona je nezaobilazna. Dobar terapeut pružit će vam podršku i pomoći vam u procesu žalovanja - kaže Meehan.
Iako je želja za procesuiranjem žalosti prirodna, ljudi u kasnijoj životnoj dobi skloni su promatrati svoj ćivot kroz iskustva koja su proživjeli i žele govoriti o trenucima koji su za njih bili iznimni. Neki terapeutski pristupi fokusiraju se upravo na to kako bi ljudi promatrali prošlost na produktivan način.
Tako terapija reminiscencijom stvara okruženje u kojem možete podijeliti važne uspomene bez obzira je li riječ o velikim životnim događajima ili trenucima koji su značili samo vama. Studije su pokazale da ovaj tip terapije ima strukturu prirodnog procesa retrospektive i može poboljšati kvalitetu života koji živite sada.
Terapija je mogućnost stvaranja novih veza
Bez obzira odvija li se terapija u grupi ili osobno online, njezin uspjeh ovisi o ljudskoj sposobnosti povezivanja. Istraživanja pokazuju da snažna veza između terapeuta i klijenta utječe na uspjeh terapije.
Fokusirana povezanost još je važnija kako starite, osobito jer mnogi tada počinju osjećati izolaciju. Znanstvenici smatraju da kod tog problema nije riječ samo o usamljenosti, a izolacija može voditi i do zdravstvenih problema povećavajući rizik od demencije, problema sa zdravljem srca i općenitim psihičkim stanjem. Situacija oko pandemije potvrdila je ta promišljanja.
- Terapija vas može uključiti, a terapeut postati izvorom podrške i suosjećanja bez predrasuda - kaže Meehan.
Društvena i duhovna potpora uz psihološke alate može pomoći ljudima u borbi sa stresom i diskriminacijom. Održavanje društvenih odnosa važno je za cjelovito zdravlje, a u tome pomaže i psihoterapija.
Kako pronaći dobrog terapeuta
1. Razmislite o dobi terapeuta
Studije su pokazale da se žene radije povezuju sa starijim terapeutom koji želi s njima prolaziti kroz univerzalne životne teškoće radije nego s nekim vlastite dobi koji živi u sadašnjem trenutku. Važno je stoga kod odabira terapeuta pripaziti na vlastite preferencije, budući da to može utjecati na odnos povjerenja.
2. Potražite terapeuta sa znanjem iz kognitivne bihevioralne terapije i terapije rješavanja problema
Istraživanje iz 2018. pokazalo je da su terapija rješavanja problema i kognitivna bihevioralna terapija učinkovite u olakšanju tegoba depresije i starijoj populaciji, osobito među onima koji se nose sa kroničnim bolestima.
3. Budite praktični
Potražite psihoterapeuta kod kojeg možete dolaziti na uputnicu jer ćete tako uštedjeti novac.
4. Razmislite o online terapiji
Pojedinci smatraju da online terapija nema isti učinak jer je manje osobna nego susret sa terapeutom uživo, dok druge odbija mogućnost korištenja tehnologije. Iako je potrebno vrijeme kako biste se priviknuli na ideju stvaranja virtualnog odnosa, studije su pokazale da će mnogi stariji ljudi radije podijeliti svoja promišljanja sa terapeutom online nego sa članovima obitelji. Mnogi također ističu da im je online terapija pomogla da se osjećaju manje usamljenima.