Znanstvene studije pokazuju da najveći problem većine država svijeta u ovom stoljeću neće biti prenapučenost, nego činjenica da je postojeća populacija sve starija, a rađa se sve manje djece
NOVE BROJKE
Zemlja nije prenapučena: Sve nas je manje i sve smo stariji
Tijekom 20. stoljeća čovječanstvo je doživjelo najveći skok u ljudskoj povijesti te je globalno populacija sa 1,6 milijardi 1900. te godine skočila na šest milijardi 2000. Taj trend je završio, piše BigThink.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako izbjeći bore
Pokretanje videa...
01:35
Većina demografskih podataka pokazuje da unatoč prethodnoj zabrinutosti zbog prenapučenosti, puno veći problem s kojim se sad ljudi moraju nositi jest sve manje djece. Podaci jasno ukazuju na taj fenomen. U Japanu ljudi kupuju više pelena za odrasle nego za djecu. Kina nakon dugogodišnje politike jednog djeteta nedavno je povisila granicu na troje djece, a nacija očekuje da će vrhunac populacije biti oko 2030. godine te će postom uslijediti pad. U SAD-u je rast populacije na povijesno niskim razinama.
Nova studija Urban Sustainability koju je objavio časopis Nature istražuje budućnost smanjenja populacije i kako će se to odraziti na ciljeve održivosti. Koristeći demografske podatke izvješća UN-a, studija ističe da je depopulacija dvostruki problem. Istovremeno se smanjuje broj ljudi i oni su sve stariji.
- Globalno, ljudi stariji od 65 godina su najbrže rastući segment populacije i tijekom 2019. godine prvi put u ljudskoj povijesti brojčano su nadmašili djecu mlađu od pet godina. U 2020. godini čak devet posto svjetske populacije bilo je starije od 65 godina, a ukupno je 728 milijuna takvih ljudi. Projekcije su da će se ta populacija više nego udvostručiti na 1,55 milijardi do 2050. godine te će činiti 16 posto svjetske populacije - ističu autori studije.
Te promjene neće se ravnomjerno širiti po planeti. Do 2050. godine regije s najvećim porastom starijeg stanovništva uključuju Europu, Aziju i Sjevernu Ameriku, dok će većina nacija u Africi i dalje imati relativno mladu populaciju.
Učinak na urbanizaciju
Ključna metrika za razumijevanje promjena stanovništva je zamjenska stopa fertiliteta, što je prosječni broj djece koju žene trebaju imati da bi stanovništvo bilo konstantno. Ta je stopa otprilike 2,1 - dvoje djece koja će zamijeniti majku i oca, a dodana je 0,1, jer sva djeca ne prežive u odrasloj dobi.
U desecima zemalja ta je stopa pala ispod 1,5, posebno u Europi i istočnoj Aziji. Među razlozima pada je brza urbanizacija. Naime, 1950. godine otprilike jedna trećina ljudi živjela je u urbanim područjima, ali predviđa se da će se taj omjer do 2050. udvostručiti pa će biti oko sedam milijardi ljudi koji žive u gradovima. Mnogi od njih su u gradu zbog prilike za zapošljavanjem u ovoj tehnološki i industrijski usmjerenoj globalnoj ekonomiji.
- Urbanizacija utječe na stanovništvo na dva ključna načina. Stanovnici gradova imaju sve manje djece zbog razloga kao što su veći životni troškovi, lakši pristup kontracepciji i urbane žene usmjerene su na karijeru radi koje se odlučuju odreći ili odgoditi rađanje djece - stoji u istraživanju.
Urbani život također nudi različite poticaje. Naime, obitelji će imati koristi od više djece u ruralnim područjima, ali to nije tako u gradovima. To dijelom objašnjava zašto je Kina tijekom osamdesetih odlučila opustiti politiku jednog djeteta za ruralne obitelji.
Urbanizacija također teži nižim stopama smrtnosti zbog povećanog bogatstva i pristupa zdravstvenoj zaštiti. Dakle, odrasli imaju manje djece, a istovremeno žive duže.
- Mogu postojati snažne interakcije jer povećanje udjela starijih ljudi u zemlji može stvoriti veći ekonomski i socijalni pritisak na radno sposobno stanovništvo, daljnje smanjenje stope nataliteta i / ili odgađanje rođenja djeteta, što dovodi do još niže stope plodnosti - upozoravaju autori studije.
Stimulacija za djecu
Suočene sa starenjem i smanjenjem populacije, neke države već donose ili istražuju politike za povećanje stope plodnosti, uključujući tzv. dječje bonuse, odnosno subvencioniranu brigu o djeci te plaćeni rodiljni dopust i za očeve. Ako budu uspješne, ove bi intervencije mogle otvoriti novu demografsku fazu koju studija naziva ranjivim pješčanim satom, koju karakterizira nizak mortalitet i visoka recentna plodnost. To bi moglo rezultirati populacijom s jako puno mladih i starijih ljudi, ali relativno malo radno sposobnih odraslih, tj. onih u dobi za posao koji na taj način postaju preopterećeni.
Znanstvenici su primijetili da su demografske promjene složene i da ostaje mnogo neizvjesnog u vezi s tim kako će čimbenici poput urbanizacije utjecati ne samo na rast stanovništva, već i na okoliš i socioekonomske uvjete u svijetu.
- S obzirom na brzinu ovih promjena, a posebno s obzirom na činjenicu da bi u službenim statistikama stopa starenja i smanjenja broja stanovništva mogla biti podcijenjena, postoji potreba za hitnim djelovanjem - zaključuju u studiji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
