Nova istraživanja pokazuju da nema štete ako povremeno pojedete visokokalorični obrok, sve dok to ne pretvorite u naviku zbog koje biste mogli početi gomilati višak kilograma
Povremeno prejedanje nije jako opasno, dok ne postane navika
Studiju je objavio British Journal of Nutrition, a navode kako jednokratno prejedanje ne utječe na razinu glukoze u krvi i tek neznatno povećava količinu masnoća u krvotoku nekoliko sati nakon jela, prenosi IFLScience.
POGLEDAJTE VIDEO: Namirnice za mršavljenje
Pokretanje videa...
Očito je kako je stalno prejedanje štetno, no malo je istraživanja koja su se bavila utjecajem povremenog pustošenja hladnjaka. Tim znanstvenika stoga je odlučio istražiti kako se tijelo nosi sa posljedicama povremenog prejedanja. Angažirali su grupu volontera kojima su dali pizze koliko god mogu pojesti.
Za eksperiment se prijavilo 14 ljudi. Svi su bili muškarci u dobi od 22 do 37 godina. Tijekom prvog susreta, sudionici su dobili naputak da prestanu jesti kad osjete ugodnu sitost. Na sljedećem susretu su im rekli da jedu sve do trenutka dok doslovno više ne mogu progutati nijedan zalogaj.
U prosjeku, ljudi su tom prilikom pojeli dvostruko više kalorija nego na prvom susretu, iako je među ispitanicima značajno varirala količina pojedene hrane.
Znanstvenici su potom mjerili razinu glukoze u krvi tijekom četiri sata nakon jela. Otkrili su da ona nije bila ništa veća nakon prejedanja i vrijednosti su bile slične onima nakon uobičajenog jela. Lipidi u krvi poput triglicerida neznatno su se povisili tijekom pretjerane konzumacije hrane, no porast nije bio proporcionalan iznosu viška masnoća koje su ispitanici unijeli tijekom obroka.
Autori studije također navode da je razina inzulina u krvi bila 50 posto viša nakon prejedanja, a to objašnjavaju činjenicom da tijelo pokušava održati razinu glukoze pod kontrolom u trenutku kad se suoči sa tako visokim unosom kalorija. Probavni sustav otpušta različite hormone kako bi stimulirao otpuštanje inzulina i potaknuo osjećaj sitosti i te su se vrijednosti također promijenile nakon prejedanja u odnosu na susret na kojem su volonteri umjereno jeli.
- Osnovi problem kod prejedanja je što naše tijelo višak kalorija sprema kao energiju u obliku masti, a to može doprinijeti pretilosti ako se prejedate svakog dana, kazao je supervizor studije prof. James Betts sa Sveučilišta Bath.
- Ipak, ova studija pokazuje da zdravi ljudi koji se povremeno prepuste užitku hrane te pojedu veliki objed za Božić, neće dugoročno doživjeti negativne učinke tog prejedanja niti će izgubiti metaboličku kontrolu, zaključio je on.