Promjene i stresovi koje proživljavamo izazivaju nesigurnost, što mnogi ljudi 'liječe' prekomjernim prejedanjem. Evo savjeta kako prepoznati da vam se to događa te kako to prevladati
Evo kako pobijediti potrebu za prejedanjem zbog tuge i stresa
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:Prejedanje zbog rokova: Zbog stresa jedemo puno više šećera
Društvenim mrežama već nekoliko dana kolaju šaljive poruke o tome koliko ćemo kilograma imati kad napokon prestanu mjere izolacije. Šalimo se, no treba imati na umu da to pitanje nije bez osnove. Naime, postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da ljudi u kriznoj, stresnoj situaciji, prvo uvedu promjene u navikama vezanim uz prehranu, i počnu jesti više i kaloričnije, upozorava klinička psihologinja Cortneya Warren iz Las Vegasa.
- Postoje fiziološki razlozi za okretanje hrani kada se svijet okrenuo naglavačke. Tijelo žudi za visokokaloričnom hranom bogatom šećerima, jer ove namirnice kratkotrajno podižu energiju. Stres dovodi do povišene razine kortizola, a to može povećati apetit . A slatka hrana stvara dopamin, neurotransmiter povezan s motivacijom i nagradom, što može aktivirati centar za užitak u mozgu, te vam pomoći da se riješite negativnih emocija - pojašnjava.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Prirodna reakcija
Traženje užitka putem hrane uobičajena je strategija. Tako je Američko psihološko udruženje u 2013. godini provelo istraživanje među odraslim osobama, koje je pokazalo da je 38 posto njih u stresnim razdobljima u mjesecu koje je prethodilo istraživanju, jelo nezdravu hranu bogatu šećerom i kalorijama. Jim Quick, profesor menadžmenta sa Sveučilišta u Teksasu u Arlingtonu, kaže da su glavni faktori profesionalnog stresa neizvjesnost i nedostatak kontrole, dvije stvari koje trenutno prevladavaju. Dakle, ponekad je emocionalno jedenje jedini 'alat' za suočavanje s unutarnjim previranjima, kaže Katherine Kimber, dijetetičarka i glasnogovornica britanskog dijetetskog udruženja .
Jedinstveni stresori
Možda se čini bezosjećajno govoriti o tome sada, jer je toliko ljudi koji brinu kako će preživjeti zbog ekonomskog stresa koji je izazvao Covid-19. Naime, već i zabrinutost oko toga može potaknuti emocionalno jedenje. Kimber objašnjava da i ograničenje može imati povratni učinak i povećati neuredno ponašanje u prehrani, bez obzira je li riječ o tome da hrane nema, ili razvijemo određene osjećaje prema njoj.
Taj osjećaj nadovezuje se sada uz druge stresore, primjerice osjećaj gubitka rutine, što može izazvati dodatnu anksioznost. Zato stručnjaci ističu da je pridržavanje rutine ključno za održavanje dobrobiti tijekom ove krize. Drugi stres je povećana dosada, na primjer.
Caroline Kamau, organizacijska psihologinja sa Sveučilišta u Birkbecku u Londonu, ukazuje na pet faktora rizika koji bi čovjeka sada mogli učiniti osobito sklonim neurednoj prehrani.
1) Problemi s mentalnim zdravljem, posebno anksioznost i depresija
2) Odnos prema tijelu, uključujući česte dijete i promjene težine prije pandemije
3) Izuzetno impulzivna osobnost, koja bi mogla biti povezana sa sklonošću kocki, ili uporabi droga
4) Emotivno jedenje - posezanje za hranom svaki puta kad se uznemirite
5) Prijatelji i rođaci koji su uvijek mogli jesti bez ograničenja
- Većina ljudi vjerojatno povremeno počne jesti previše, no to ne bismo odmah trebali klasificirati kao poremećaj. Na primjer, može se dogoditi da pojedete cijelu pizzu s vremena na vrijeme, to nije zabrinjavajuće. No kad ste u pod velikim stresom, skloniji ste prepuštati se tome češće, bez kontrole - kaže Warren.
Zato treba imati na umu 'alate' koji pomažu da se lakše nosimo s tom potrebom. Evo nekih od njih:
Povežite se s obitelji i prijateljima
Američka Služba za zlouporabu supstanci i mentalno zdravlje dala je službenu informaciju o suočavanju sa stresom tijekom epidemije zaraznih bolesti. Iako je objavljena 2014. godine, i posebno se spominje epidemija ebole, mnoge preporuke i danas su relevantne. Ključni prijedlog je jačanje društvene veze.
- U mojoj WhatsApp grupi kolega vegana dijelili smo fotografije iz svojih 'ormarića s koronom' i nekih naših obroka. To je način na koji možemo vježbati fotografiju i razmjenjivati ​​praktične savjete, ali i nastaviti povezivanje putem hrane, upravo ono što nas je spojilo na prvom mjestu. To je način da se hrana učini društvenijim doživljajem, posebno za one od nas koji živimo sami ili s članovima obitelji koji nisu vegani - savjetuje Kimber. Dodaje kako je važno uspostaviti naviku spavanja - lijegati i buditi se u isto vrijeme.
Ona smatra da hranu treba uključiti i u neke važne životne trenutke, poput proslave rođendana i slično.
Uspostavite rutinu
Rutinu treba uspostaviti i kad je riječ o druženju, vježbanju, molitvi, a onda i - hrani Treba se koncentrirati na zdravu prehranu, utemeljenu na voću i povrću te osloniti na neke druge stvari koje daju dodatnu sigurnost.
- Rad kod kuće može biti koristan, jer se obitelj napokon može okupiti oko zajedničkog objeda. Osim toga, tri redovna obroka dnevno povezana su s manjim rizikom od depresije - kaže Kamau.
Osim toga, Warren savjetuje ljudima da se prepuštaju osjećajima, a ne da ih zatomljuju hranom.
- Ovo je 'krizna situacija' koja se vjerojatno neće uskoro završiti. Moramo razviti neke dugoročne strategije suočavanja s njima, a prihvaćanje je dio toga - pojašnjava.
Upravljajte okidačima
Dopustite sebi 'vrijeme za zabrinutost' - 30-ak minuta tijekom kojih ćete se posvetiti temama koje vas brinu i uznemiruju. Dopustite si da osjetite emocije što intenzivnije: vrištite, pišite dnevnik, zovite prijatelje... Nakon toga sve to ostavite 'sa strane' do sljedećeg 'vremena za zabrinutost'. Naime, ne možemo izdržati stalnu napetost i količinu straha i boli koju osjećamo tijekom cijelog dana, pa to treba ograničiti, savjetuje Warren. Možda vam neće uspjeti odmah i ne svaki put, ali trebamo ustrajati.
Jednostavna lista koja pomaže
Drugi alat je vježba koju Kimber koristi sa svojim klijentima, kako bi pronašli alternative za emocionalno jedenje. Uzmite papir i napišite: :
- imena pet osoba koje možete nazvati kad osjetite da ste tužni, pod stresom... (npr. članove obitelji, prijatelje)
- pet načina koji vam pomažu u opuštanju (npr. čitanje knjige, ležanje u kadi, šetnja)
- pet mjesta na kojima se obično možete smiriti (npr. vaša omiljena fotelja)
- pet stvari koje možete reći sebi (npr. 'sve će ovo proći, bit ćeš dobro')
- pet aktivnosti koje možete raditi da skrenete pažnju na nešto drugo, umjesto na probleme (npr. slaganje slagalice, plesanje)
- Cilj ove vježbe je razumjeti što potiče vašu žudnju za čokoladom ili šunkom. Možda to nije želja za čokoladom, nego za mirom i opuštanjem, ili nekom promjenom. Pokušajte pogledati listu i procijenite što zapravo vašem organizmu treba - savjetuje Kimber.
Izbjegavajte situacije koje pogoršavaju stvar
Vrlo je važno prepoznati okidače. Kod nekoga je to gledanje vijesti, ili čitanje brojnih tekstova na portalima na istu temu. Možda i jedete u isto vrijeme, pa jedva registrirate što, dok se vrećica nečeg hrskavog samo prazni. Za te je ljude korisno da jedu u miru, prije nego što se posvete čitanju vijesti, prenosi BBC.
POGLEDAJTE VIDEO #ZAJEDNO24SATA sa glumicom Barbarom Rocco:
Pokretanje videa...
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Recept za čaj koji stopira stres i prejedanje