DOBROVOLJNA APSTINENCIJA Pomaže kod dijabetesa tipa 2, bolesti endokrinog i probavnog sustava te artritisa, ali samo ako je pod stručnim vodstvom
Post smiruje hormone i upalne procese, štiti srce i krvne žile
Post može imati više nivoa, od isključivanja hrane i vode pa do dijeta na juhama, voću ili sokovima, objašnjava nutricionistica mr. sc. Irena Švenda, voditeljica Adhara centra za nutricionizam i zdravlje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Post je dobrovoljna apstinencija ili redukcija unosa sve ili određene hrane i pića na određen vremenski period. On je različit od nemrsa koji označava praksu odricanja od mesa. Stoga većina vjernika za Veliki petak ili Čistu srijedu prakticira samo nemrs, dok ljudi općenito vrlo rijetko prakticiraju post.
Iako može utjecati na tjelesnu težinu, ljudi nakon posta uglavnom ne mijenjaju prehrambene navike, zbog čega se ti kilogrami lako vraćaju, stoga se sam post ne preporučuje kao metoda skidanja kilograma.
- Osim što regulira osjećaj gladi i sitosti, post nije za svakoga i svakome je potreban drugačiji oblik posta - upozorava nutricionistica.
No on svakako ima i zdravstvene dobrobiti za potpuno zdrave ljude. Kad je dobro izveden, može utjecati na smanjenje upalnih procesa u organizmu, regulaciji hormona, kod bolesti srca i krvnih žila te dijabetesa tipa 2 uzrokovanog debljinom.
Niža razina šećera u krvi
- Tijekom posta smanjuje se razina šećera u krvi jer tijelo troši zalihe te se prvo razgrađuju i rezerve glukoze iz glikogena. Nakon toga tijelo počinje trošiti masnoće. Čovjek koji nakon posta naglo dobije kilograme čini štetu svojem srcu i krvožilnom sustavu - objašnjava nutricionistica Irena Švenda.
Kako bi post imao pozitivan utjecaj na srce i krvne žile, potrebno je nakon njega polagano uvoditi manje količine hrane nego što smo ih unosili prije posta. Post također pomaže onima koji imaju problema s hormonima.
Kod policističkih jajnika
- Budući da su hormoni signalne molekule, čim promijenimo jedan parametar u našem tijelu, primjerice, razinu glukoze u krvi, utječemo i na hormonalni odaziv. Neke oblike posta preporučujem u terapiji policističnih jajnika, endometrioze i inzulinske rezistencije, no uvijek su individualizirani – kaže Švenda.
Post također može biti dobar za reguliranje probave i reumatoidnog artritisa.
Bolest nije prepreka
Nutricionistica Irena Švenda napominje da sama bolest nije parametar po kojemu se određuje je li potrebno postiti ili ne. Na tu odluku utječu stanje čitavog organizma, dob i tjelesna masa. Nakon što se utvrde ovi parametri, za svakog se priprema individualan post. Iako stručno vođen post ima zdravstvene dobrobiti, on definitivno nije za svakoga. Postoje ljudi koji ne bi smjeli postiti. Zbog toga je kod posta uvijek potrebno savjetovati se sa stručnjacima i uvažavati njihove savjete u praksi.
Post i detoksikacija
Post može biti dobra metoda detoksikacije organizma, pogotovo kod ljudi koji se ne hrane zdravo. No kao i kod svih drugih problema, on se i ovdje treba prakticirati pravilno i stručno.