Blagdansko je vrijeme pred vratima, kuhat će se na veliko, a ponekad ćemo i pretjerati. Hladnjaci se nakon blagdana često prepune ostacima hrane koji brzo završe u smeću. Evo kako izbjeći bacanje hrane
Pet savjeta kako da vam sva božićna hrana ne završi u smeću
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj se godišnji baci otprilike 280.000 tona hrane, a 76 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava. Takve brojke mogle bi se izbjeći svjesnijom kupovinom i pravilnim skladištenjem hrane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Blagdani značajno pridonose tim brojkama jer obično kupujemo i kuhamo više nego što je potrebno te nastojimo pripremiti nova jela za svaki obrok, što rezultira viškom hrane. Stoga treba poduzeti neke mjere kako bismo ove godine pristupili svemu održivije!
Pažljivo planirajte
Započnite pažljivim razmatranjem blagdanskog rasporeda. Dogovorite se s gostima i članovima obitelji o tome kada i koliko će ljudi doći, a i uzmite u obzir planove kada ćete biti izvan kuće. Kada dobijete jasnu sliku o tome za koliko ljudi kuhate i kada, možete promišljeno sastaviti jelovnik. Nemojte odmah trčati u trgovinu po namirnice! Najprije provjerite smočnicu i utvrdite što već imate s popisa. Prilikom kupovine, osobito ako kupujete rashlađene ili zamrznute proizvode, planirajte povratak kući odmah nakon trgovine. Ako se lako pokvarljive namirnice zagriju prije nego što ih vratite u hladnjak, mogu se prije vremena pokvariti.
Rasporedite hranu odmah nakon kupovine
Nakon kupovine razmislite o tome koji proizvodi doista trebate staviti u hladnjak. To nije važno samo zato što hladnoća može naštetiti nekim namirnicama, nego i zato što pretrpani hladnjak može blokirati cirkulaciju zraka i smanjiti njegovu učinkovitost. Povrće - poput rajčica, krumpira i luka - sigurno se može čuvati u smočnici, osobito tijekom hladnijih zimskih mjeseci. S druge strane, osjetljivije povrće - poput salate i svježeg začinskog bilja - zahtijeva hladnjak kako bi zadržalo maksimalnu svježinu i okus.
Pametno koristite police hladnjaka
U većini hladnjaka temperature se smanjuju od vrha prema dnu, što znači da su gornje police najtoplije, dok su donje najhladnije. Mliječni proizvodi, poput sira i jogurta, najbolje se čuvaju na srednjim policama. Jaja se, pak, mogu čuvati izvan hladnjaka jer im je najvažnija stabilna temperatura. Ako ih radije držite u hladnjaku za dužu svježinu, izbjegavajte ih stavljati u pretince na vratima, jer su tamo izložena najvećim temperaturnim promjenama. Sirovo meso, uključujući ribu, uvijek se treba čuvati na donjoj polici, odvojeno od drugih namirnica, kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija.
Postavite nižu temperaturu hladnjaka
Kako bi namirnice kupljene za blagdane ostale svježe i sigurne za konzumaciju što je dulje moguće, postavite temperaturu hladnjaka na 3–4°C. Ako je hladnjak privremeno prepunjen, razmislite o dodatnom snižavanju temperature.
Najvažniji čimbenik za rashlađenu hranu je stabilna temperatura. Budući da se otvaranjem vrata hladnjaka gubi hladan zrak, pokušajte minimizirati učestalost otvaranja i izbjegavajte predugo ostavljanje vrata otvorenima.
Brzo spremite pripremljenu hranu
Kako biste osigurali da pažljivo pripremljeni blagdanski obroci ostanu sigurni i svježi što je dulje moguće, spremite ih u hladnjak unutar dva sata nakon kuhanja. To ne samo da produljuje njihovu svježinu, nego smanjuje i rizik od kvarenja. Ipak, nemojte stavljati vruću hranu izravno u hladnjak jer to može poremetiti unutarnju temperaturu uređaja. Nakon što jelo prestane ispuštati paru, ohladite ga što je brže moguće. Proces hlađenja možete ubrzati stavljanjem posude u hladnu vodenu kupku ili dijeljenjem hrane u manje porcije.
Dodatni savjet: Prozirne posude čine razliku
Ostatke hrane pohranite u potpuno prozirne posude ili posude s prozirnim poklopcima kako biste osigurali da ne zaboravite nijedan dio hrane. Tijekom blagdanskog razdoblja vam označavanje posuda s datumom kuhanja također može pomoći da znate koje namirnice prvo konzumirati.