Dubinska stimulacija mozga predstavlja stimulaciju bazalnih ganglija implantacijom elektroda. DBS je medicinski uređaj kod kojeg su elektrode postavljene u precizna mjesta u mozgu
Parkinsonova bolest: Pomaže dubinska stimulacija mozga
Svake godine oko 60.000 ljudi dobiju dijagnozu Parkinsonove bolesti. Osim toga, oko 10 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama ima esencijalni tremor - neurološko stanje koje uzrokuje drhtanje ruku, glave ili glasa osobe.
Pokretanje videa...
Ova stanja mogu ozbiljno utjecati na kvalitetu života, otežavajući im, ili u potpunosti sprječavajući ljude u oblačenju, vožnji, pa čak i govoru. U isto vrijeme, lijekovi za navedene bolesti mogu imati nuspojave, a s vremenom gube učinkovitost, piše Yale Medicine.
Ako ovo opisuje vas ili nekog bliskog, nova tehnologija nazvana Duboka stimulacija mozga (Deep Brain Stimulation - DBS) može ponuditi alternativu. Postupak je 1987. godine otkrio francuski neurokirurg Alim Louis Benabid kada se pripremao za uklanjanje dijela mozga.
On je koristio uobičajenu tehniku ​​za slanje električnih impulsa u mozak kako bi aktivirao dio mozga koji je želio ukloniti. Ovim postupkom želio je provjeriti da taj dio mozga stvarno ne izvršava ključnu funkciju kojoj je namijenjen. Iz nepoznatih razloga, dr. Benabid je koristio dvostruko više struje nego što je trebao, i time je napravio revolucionarno otkriće - val struje zaustavio je tremorom koji je godinama mučio pacijenta.
Otkriće dr. Benabida da električna energija može promijeniti živčanu aktivnost je 1997. godine postala procedura koju je odobrio američki FDA za liječenje Parkinsonove bolesti i esencijalnih tremora.
Dubinska stimulacija mozga je stimulaciju bazalnih ganglija implantacijom elektroda. Pacijentu se usađuje mali medicinski uređaj s elektordama precizno postavljenima na točno određena mjesta na mozgu. Elektrode su spojene s pulsnim generatorom koji se nalazi u prsištu pacijenta, a čija uloga je generirati visokofrekventnu elektrostimulaciju. Ti signali utječu na funkcije mozga koje kontroliraju pokret, zahvaljujući čemu pacijent ima kontorlu nad svojim tijelom.
Dvadeset godina kasnije, ova procedura je pomogla preko 100.000 ljudi u svijetu. Znanstvenici sada istražuju načine na koje DBS može pomoći pacijentima s distonijom (grupom stanja koja uključuju nevoljne trzaje, grčenje ili pomicanje mišića), opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OCD), posttraumatskim stresom (PTSP), depresijom, kroničnom boli, Touretteovim sindromom i drugim neurološkim stanjima.
Poznato američko sveučilište Yale je na svojem programu medicine 2012. godine pokrenulo Program duboke stimulacije mozga. Sada obavljajući više od 50 operacija godišnje, oni su jedan od najvećih centara za ovaj tip liječenje u tom dijelu SAD-a.
Dubinska stimulacija mozga se može obaviti i kod nas, implantacija elektroda obavlja samo na Zavodu za neurokirurgiju KB-a Dubrava, a neurološki dio zahvata se može obaviti u Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka.
Yaleov DBS tim vodi doktor Jason Gerrard, šef funkcionalne neurokirurgije na Yale Medicine. Doktor Gerrard je obučen za neurokirurgiju i neurofiziologiju, što mu omogućuje i operaciju i testiranje neurona.
Tradicionalno, neurofiziolog će voditi neurokirurga tijekom DBS operacije, ali stručnost dr. Gerrarda omogućuje mu da sam nadgleda cijeli proces.
Prvi korak za ljude koji razmatraju DBS je posjet neurolog koji će obaviti opsežan niz memorijskih, kognitivnih i neuropsiholoških testova. Tada se nalazi tim, sastavljen od neurokirurga, neuropsihologa i fizioterapeuta, kako bi razgovarali o potencijalnom pacijenta i odlučili je li on ili ona dobar kandidat za postupak.
Za one koji se podvrgavaju DBS-u, rezultati mogu drastično promijeniti život.
- Kada pacijenti prvi put dođu u našu kliniku, često imaju tremore tako ozbiljne da ih onemogućuju u normalnim dnevnim aktivnostima. Fantastično je gledati ih kako prolaze kroz DBS i vraćaju se u normalan život - kaže dr. Gerrard.