Liječnicima treba opisati kad je dijete dobilo temperaturu, koliko dugo ona traje, kašlje li i boli li ga u prsima, mijenja li boju..., kako bi mu se pružila odgovarajuća pomoć, kaže dr. Richter
Ako se djetetu temperatura ne skida - hitno idite kod liječnika
Liječnik nikada ne može dati detaljno upustvo kada otići s djetetom na hitni prijem, jer naprosto ne može predvidjeti sve situacije i kako će netko razumjeti njegov naputak.
Neki roditelji se odlično nose sa snižavanjem temperature, a neki nemaju pojma kako to učiniti. Generalno, liječniku treba ići kada roditelji vide da se događa nešto loše što se ne može kontrolirati, kaže pedijatar s KBC-a Zagreb prim.dr. Darko Richter.
Pritom, kaže dr. Richter, liječniku treba dati jasnu i što konkretniju informaciju što se s djetetom događa. Primjerice, ako roditelj detaljno koliko dugo dijete dugo ima temperaturu koju ne mogu skinuti i da ga pritom probada u prsima, liječniku je to odličan temelj za dijagnozu i stvaranje kompletne kliničke slike stanja djeteta.
Ovaj pedijatrijski stručnjak kaže da mnogo roditelja više ne zna trebaju li ići na hitnu, što predstavlja jednu stranu problema. Druga su oni roditelji koji vode dijete na hitnu već nakon prvog kihanja, ili naprosto iz manipulativnih razloga, želeći na hitnoj obaviti nešto što bi inače morali čekati.
- Nisam radio statistike koliko je takvih koji dolaze iz manipulativnih razloga, ali usudio bih se reći da ih je čak 30 posto. Svakodnevno radim na hitnoj, i jednako tako svakodnevno imam roditelje koji dođu jer dijete, primjerice, boli trbuh ili zglob posljednjih godinu dana - kaže prim.dr. Richter dodajući da je, jednako tako, iznimno bitno dovesti dijete na hitnu u pravom trenutku.
Dođe li se prerano, naime, liječnik nema načina da uoči pravo stanje stvari. Primjerice, upalu pluća je vrlo teško uočiti bez rendgenske snimke. No ako dijete dođe na hitnu na samom početku bolesti, kada su simptomi vrlo slabi, niti jedan liječnik ga neće odmah slati na RTG i zračiti bez razloga.
Zato su roditelji ti, smatra prim.dr. Richter, koji igraju ključnu ulogu u praćenju stanja svog djeteta i koji trebaju dijete odvesti liječniku u pravom trenutku.
Roditelji, naime, spontano prepoznaju kada nešto ne valja, i ako reagiraju u pravom trenutku te ako ujedno liječniku pruže detaljne informacije o stanju djeteta, ne bi trebalo biti nikakvih neželjenih ishoda kakvima smo nedavno svjedočili.
Dr. Gordana Antić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, kaže da su akutna stanja poput povišene temperature, kašlja, mučnine, povraćanja, proljea, bolova u trbuhu, bolova u leđima ili osipa, razloga da se roditelji s djecom jave na hitni trakt ako se sve događa u vrijeme kada ne radi njihov obiteljski liječnik ili pedijatar.
Naglašava da će njihovi timovi primiti svakog pacijenta, obraditi ga i pregledati te zbrinuti hitna stanja. Generalno, kaže dr. Antić, za odrasle i djecu vrijedi da se hitna pomoć zove u sljedećim slučajevima:
- Naglo nastale poteškoće u disanju
- Gušenje stranim tijelom
- Zastoj rada srca i disanja
- Gubitak svijesti
- Iznenadna bol u prsima
- Grčevi (konvulzije)
- Otežan govor
- Slabost ili oduzetost dijela tijela
- Iskrivljenost lica
- Ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadne ozljede (pad s visine, prostrijeli)
- Neubičajeno krvarenje
- Udar struje i groma
- Pothlađivanje
- Toplinski udar
- Utapanje
- Otrovanje lijekovima
Savjeti liječnika
Dr. Richter: na što roditelji trebaju paziti
Kad na hitnu? Kad roditelji vide da se događa nešto loše na što ne mogu utjecati metodama koje su im dostupne kod kuće. Temperatura, proljev, povraćanje izvan kontrole i dijete koje naočigled mijenja opće stanje i ponašanje razlozi su da roditelji dijete odvedu liječniku.
Rad srca, disanje: Ako roditelji primijete bilo kakav poremećaj u radu srca djeteta, treba ići na hitnu. Tlak većina neće mjeriti doma, ali tu su drugi parametri koji pokazuju da nešto nije u redu, poput problema s disanjem. Liječnicima treba opisati kad su to primijetili i kako je sve izgledalo.
Opće stanje: Ako je dijete mlohavo, bez pokreta i neraspoloženo, to može značiti da se u pozadini događa nešto ozbiljnije, poput prethodno navedenih problema s radom srca ili disanjem. Liječniku treba dati detaljnu informaciju kad je sve krenulo.
Temperatura: Treba je redovito mjeriti, a ići na hitnu ako se uz razne mjere ne može sniziti ni nakon duljeg vremena. Liječnicima na hitnoj treba dati detaljne informacije kolika je temperatura bila proteklih sati ili dana te kako su je roditelji pokušavali skinuti.
Dijete mijenja boju? Počne li se djetetu mijenjati boja kože, lica ili usana, što hitnije treba otići liječniku. To je znak da se pojavio poremećaj cirkulacije i roditelji u takvim slučajevima trebaju osigurati djetetu pomoć. I ovdje treba izvijestiti liječnika kad su primijetili simptom.
Konfuznost, pospanost: Znak je koji alarmira na opasnost, odnosno upućuje na to da je došlo do poremećaja svijesti. Bez mnogo razmišljanja dijete treba odvesti do najbliže hitne službe. Objasniti liječniku koliko to stanje traje i koji su drugi zabrinjavajući simptomi prisutni.