Infekcije COVID-19 tijekom prvog vala pandemije povezane su s povećanim rizikom od srčanog udara i moždanog udara, pokazuje nova studija
Nova studija o covidu: Više znamo o tome tko je podložniji srčanom i moždanom udaru
Oni koji su tijekom prvog vala pandemije imali tešku infekciju COVID-19, suočavaju se s dvostruko većim rizikom od srčanog i moždanog udara, prema novim istraživanjima.
Studija, objavljena ovog tjedna u časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology, a podržana od strane Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), otkrila je da povećani rizik može trajati do tri godine.
Znanstvenici su se usredotočili na dugoročne kardiovaskularne rizike kod necijepljenih osoba koje su bile zaražene virusom tijekom prvog vala pandemije 2019. i 2020. godine.
U usporedbi s osobama koje nikada nisu imale COVID-19, vjerojatnost srčanog udara, moždanog udara i smrti bila je dvostruko veća kod onih koji su preboljeli virus, a čak četiri puta veća kod osoba koje su zbog infekcije morale biti hospitalizirane.
Opasnost je ostala prisutna više od tri godine nakon prve infekcije, što, prema studiji, predstavlja ozbiljnu prijetnju za kardiovaskularno zdravlje, usporedivu s dijabetesom tipa 2.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Rezultati sugeriraju da je teška infekcija COVID-19 katastrofalna komponenta - rekao je dr. Hooman Allayee, glavni znanstvenik studije za ABC News.
- Trendovi smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti između 2010. i 2019. bili su u padu, a onda je odjednom, između 2020. i 2022., deset godina napretka izbrisano zbog COVID-19 - naveo je.
Prema studiji, osobe s krvnim grupama A, B i AB bile su posebno osjetljive na povećani kardiovaskularni rizik od COVID-19, dok su osobe s krvnom grupom 0 imale manju šansu za razvoj takvih problema.
- Krvna grupa poznata je kao faktor rizika za srčani udar i moždani udar - objasnio je Allayee, profesor populacijskih i javnozdravstvenih znanosti na Keck School of Medicine pri Sveučilištu Južne Kalifornije.
- Ako imate krvnu grupu A, B ili AB, virus je skloniji inficiranju tih krvnih stanica, što ih čini podložnijima virusnom ulasku - dodao je.
Istraživanje je analiziralo podatke iz UK Biobanka, velike medicinske baze podataka koja se prvenstveno sastoji od podataka starijih, imućnijih i većinski bijelih sudionika. Ipak, slične studije provedene na drugim populacijama došle su do gotovo identičnih zaključaka.
Studija je također naglasila važnost cijepljenja protiv COVID-19.
- Bez obzira na to koju ste cjepivo primili, šest mjeseci nakon cijepljenja ili boostera, šansa za srčani udar i moždani udar značajno se smanjila. No imunitet slabi s vremenom, zbog čega su potrebni dodatni boosteri. Ako se ne cijepite, mogli biste ponovno biti podložni teškoj infekciji COVID-om - rekao je Allayee.
Svatko tko je imao tešku infekciju COVID-19, osobito ako je bio hospitaliziran, trebao bi razgovarati s liječnikom o potencijalno povećanim zdravstvenim rizicima koje virus donosi, istaknuo je Allayee.
- Razgovarajte sa svojim liječnikom i otvorite raspravu o tome. Virus ne nestaje, stoga je važno početi razgovarati o tome. Redovito se cijepite, primajte boostere i idite na redovite preglede - zaključio je, piše ABC news.