Brat i sestra iz Sinja uzgajaju prvu dalmatinsku konoplju. Zemlja koju su dobili u nasljedstvo, ruralni razvoj i EU fondovi pomogli su obitelji Moro da pokrenu posao i ostanu kod kuće
Nisu htjeli ići u Irsku: Odlučili su ostati i saditi eko konoplju
Kad je 2012. završio studij ekonomije, Frano Moro (34) ozbiljno je razmišljao o napuštanju Hrvatske u potrazi za radnim mjestom u europskim državama. No sa sestrom Jelenom (37), pravnicom, ipak je odlučio ostati na djedovini i pokrenuti poljoprivredno gospodarstvo na plodnom sinjskom polju. Danas, između ostalog, uzgajaju prvu dalmatinsku konoplju. Velika je obitelj Moro iz Gale u cetinskom kraju, zanimljivog obiteljskog stabla - dvije sestre su se udale za dva brata.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
- Svi smo živjeli zajedno, ali svi su, kako su odrastali, napuštali obiteljsko ognjište. Od 11 djece, samo je moj otac Milan ostao u Gali, a majka je cijeli radni vijek provela u sinjskom domu zdravlja. Nas petero braće i sestara smo otišli na fakultete. Kad smo sestra i ja donosili odluku gdje dalje, bilo je jednostavno odlučiti.
Počeli su doslovno od nule
Računica je bila jednostavna, 'zaprašit' vani za ekipom ili ostati i početi doslovno od nule - priča nam Frano. I baš u tom periodu poklopila se priča o ulasku Hrvatske u EU, fondovima i ruralnom razvoju, što je brata i sestru dodatno motiviralo.
- U kombinaciji sa zemljom koju imamo u nasljedstvu, a imamo je dovoljno, odluka je pala. Ostati i pokušati - nastavlja Frano. Trenutačno rade na 12 hektara zemlje, od čega je polovica obiteljsko vlasništvo, a ostalo je od rodbine i prijatelja. Godine 2014. su krenuli s konopljom.
- Mi smo ekološki proizvođači što znači čišćenje terena, izbjegavanje bolesti, razmnožavanje štetnika... Tu je pet, šest različitih žitarica uz povrće, krumpire i kukuruz. Da imamo zaokruženi proces proizvodnje na noge smo digli i kokošju farmu - nadovezuje se Jelena dok nas nudi toplim čajem od konoplje.
Pomogla mu je ekonomska struka
- Povezao sam ruralni razvoj i EU fondove, što je moja struka, i smatrao sam da možemo isfinancirati tehniku i dio opreme. Konoplja je bila najinteresantnija kultura zbog sposobnosti čišćenja zemljišta od korova i zbog toga što je prehrambeno kao namirnica superhrana - ponosno će Frano.
Ipak, u Hrvatskoj konoplja još nije toliko popularna u prehrambenoj proizvodnji, iako sadrži esencijalne aminokiseline, omege 3 i 6 i željezo. Sad već uhodani u svojemu poslu, ovi mladi Sinjani proizvode eko konopljino brašno od kojeg peku i medenjake. Najpopularniji su proizvodi čaj, ulje i protein.
- Prvi smo registrirani proizvođači konoplje u Dalmaciji i prvi legalni - uz smiješak će Frano, od kojeg saznajemo kako je sve skupa dugotrajan i mukotrpan posao.
Konoplja se sije u svibnju, žetva je u rujnu, a s obzirom na ekološki uzgoj, ima puno korova koji treba odvajati od ploda. Kad je dozrela, žanje se, suši, prosijava, odvaja od korova i tek onda ide prerada. Da su uspjeli, najbolja su potvrda mnogi kupci koji dolaze u potrazi za proizvodima od prve legalne dalmatinske konoplje.