Perfekcionizam ima i pozitivnu stranu, potrebno je samo dobro ga dozirati. Naučite prihvatiti pogreške kao model učenja, a ne kao osobni poraz, savjetuju psiholozi
Nezdravi perfekcionisti čiste sve sobe, zdravi samo kuhinju
Ljudi koji “visoko pucaju” od sebe očekuju najbolje rezultate što, samo po sebi, i nije tako loše, kaže kanadski psiholog dr. Gordon Flett. Problematični su, objašnjava, oni koji sebe vrednuju isključivo prema postignućima te osjećaju da stalno moraju skrivati vlastite nedostatke. Iako mogu izludjeti okolinu, perfekcionisti više nisu onoliko negativni kao što ih se nekad doživljavalo te, usprkos težnji savršenstvu, mogu voditi sretan život, tvrde znanstvenici.
Kao najbolji primjer navode kućanske poslove, pa tako ljude koji uvijek žele imati urednu kuhinju nazivaju zdravim perfekcionistima, a one koji stalno streme apsolutnom redu baš svih prostorija doma nazivaju (vrlo) nezdravim perfekcionistima.
Poraz nije kraj svijeta
Iako će se svojski truditi da redovito vježbaju pet puta na tjedan, sretni će perfekcionisti nerijetko prednost dati spavanju i obiteljskom životu. S druge strane, nezdravi perfekcionisti, unatoč iscrpljenosti i rijetkom viđanju supružnika, uporno će vježbati svaki dan.
Učenje i nevjerica
Zdravo razmišljanje podrazumijeva prihvaćanje poslovne pogreške kao modela učenja, a očaj i vjerovanje da nema napretka smatraju se nezdravima.