Većina recepata nije zaštićena autorskim pravom zbog toga što većinom 'samo' sadrže nazive sastojaka i njihove količine, a cijenu ne određuje okus, već popularnost, dobar marketing i još poneki trikovi
KAD SE STAVI CIJENA
Najskuplji recept na svijet košta vrtoglavih 140 milijuna dolara
Prošle je godine tim Sir Kensingtona, po procjeni, zaradio gotovo 140 milijuna dolara od prodaje svog recepta za kečap. No danas recepte za bilo što možete pronaći besplatno na svakom koraku interneta. I njima se poslužiti, bez da ikoga tražite dopuštenje ili mu nešto platite.
Pogledajte video:
Pokretanje videa...
00:43
I dok smo sretni i zadovoljni u kuhanju po različitim (još uvijek besplatnim) receptima, neki se pitaju može li se recept unovčiti i mogu li oni koji su ga izmislili od njega nešto i zaraditi? Slično kako to čine glazbenici, pisci i ostali.
Nathan Myhrvold tehnološki je stručnjak koji je postao eksperimentalni chef pa objavio knjigu recepata. On je jedan od onih koji misli kako bi recepti trebali postati zaštićeno autorsko djelo, poput glazbe, poezije i umjetnosti.
"Postoji određena usporedba recepata i računalnih kodova. Recept za jedinstveni proizvod je poput zaštićenog koda", rekao je.
U SAD-u većina recepata nije zaštićena autorskim pravom uvelike zbog toga što većinom 'samo' sadrže nazive sastojaka i njihove količine. Slično je i u Europi.
"Takve instrukcije nisu ni originalne a ne mogu se ni kvalificirati kao umjetničko djelo", objašnjava Martin Berger iz švedskog patentnog i registracijskog ureda.
No Myhrvold recepte uspoređuje sa svojim prijašnjim poslom i pričom o fontovima.
"Postoje tisuće različitih dizajna fontova. I dok oni nisu zaštićeni, nazivi fontova jesu. Nisu zaštićene mjere, tj. 'koordinate' koje ćete stavit u kompjuterski program poput proporcija sastojaka u recept. To je malo zbrkano, ali takav je zakon", rekao je.
Slično je i s Cronutom - popularnim američkim slatkim pecivom koji je zapravo kombinacija kroasana i krafne. Tehnika i recept izrade ove krafne i kroasana nije zaštićena, no slastičar Dominique Ansel zaštitio je naziv tog slatkog peciva. I poprilično agresivno bori se sa onima koji ga kopiraju.
Iako trademark može poslužiti kao dobra zaštita brenda, no nije aktivni izvor zarade. Myhrvold naglašava kako bi patentiranje mogao biti potencijalni način 'unovčavanja' recepta, iako je to za većinu chefova, nepraktično. Patentiranje recepata stoji oko tisuću dolara i mora zadovoljiti niz kriterija, kao što je jedinstvenost i korisnost. Tako npr. tofu ima nekoliko patenata zbog netipičnog procesa proizvodnje.
"Takve instrukcije nisu ni originalne a ne mogu se ni kvalificirati kao umjetničko djelo", objašnjava Martin Berger iz švedskog patentnog i registracijskog ureda.
No Myhrvold recepte uspoređuje sa svojim prijašnjim poslom i pričom o fontovima.
"Postoje tisuće različitih dizajna fontova. I dok oni nisu zaštićeni, nazivi fontova jesu. Nisu zaštićene mjere, tj. 'koordinate' koje ćete stavit u kompjuterski program poput proporcija sastojaka u recept. To je malo zbrkano, ali takav je zakon", rekao je.
Slično je i s Cronutom - popularnim američkim slatkim pecivom koji je zapravo kombinacija kroasana i krafne. Tehnika i recept izrade ove krafne i kroasana nije zaštićena, no slastičar Dominique Ansel zaštitio je naziv tog slatkog peciva. I poprilično agresivno bori se sa onima koji ga kopiraju.
Iako trademark može poslužiti kao dobra zaštita brenda, no nije aktivni izvor zarade. Myhrvold naglašava kako bi patentiranje mogao biti potencijalni način 'unovčavanja' recepta, iako je to za većinu chefova, nepraktično. Patentiranje recepata stoji oko tisuću dolara i mora zadovoljiti niz kriterija, kao što je jedinstvenost i korisnost. Tako npr. tofu ima nekoliko patenata zbog netipičnog procesa proizvodnje.
No nažalost chefovi su nemoćni kada je riječ o zaštiti njihovih recepata, piše Bloomberg.
Prisjeća se slučaja australskog kuhara koji je radio po vrhunskim svjetskim restoranima i kuhinjama. Nakon toga otvorio je restoran u Melbourneu i servirao identične replike hrane koju je pripremao na svojim putovanjima. Iako je dobio niz kritika iz gastronomskog svijeta, nikakve kazne nije bilo, jer ta jela nisu zaštićena.
Jean-Georges Vongerichtena mogao je postati jako bogat čovjek i to zahvaljujući svojoj legendarnoj čokoladnoj rastopljenoj torti, koju je prvi put napravio 1986. godine i to sasvim slučajno. Naime, dok je radio torte za zabavu od 500 ljudi zaboravio je provjeriti pećnicu. Mislio je kako će ga pogreška stajati restorana, no zapravo su gosti bili oduševljeni njegovom, ne baš dobro pečenom tortom. Danas se ta torta radi diljem svijeta i može ju napraviti bilo tko.
"Zamislite kako bi on danas bio bogat čovjek da je mogao zaštiti taj recept, i da je npr. dobio neki iznos za svakih 100 koje je napravio. S obzirom na popularnost torte danas, on bi vjerojatno bio i vlasnik zgrada u kojima su njegovi restorani", rekao je.
Ključ zarade milijuna na receptima zapravo nije samo u receptima.
"Od samog početka svoj smo recept za kečap zaštiti lozinkom u posebnom dokumentu. Mi ga doživljavamo kao naše, originalno djelo", rekao je Scott Norton iz Sir Kensingtona, koji je kečap kao dio školskog projekta počeo raditi u suradnji s Markom Ramadanom.
No priznaje kako recept ne bi bio toliki hit da svoju vrijednost nije pokazao i dokazao upravo kroz kompaniju s velikom reputacijom koja ga je promovirala i dovela na tržišta diljem svijeta.
U Singapuru je na posebnoj cijeni jedno naoko obično jelo od piletine i riže kojeg možete naručiti na ulici po cijeni od tri dolara. Njegova procijenjena vrijednost je dva milijuna dolara. Prava vrijednost ovog jela kojeg je napravio 'kuhar s ulice' Chan Hon Meng koji je za svoj umak nagrađen i Michelinovom zvjezdicom, sigurno je i puno veća.
"Iako ovo jelo izgleda jako jednostavno, postoji niz onoga što svaki kuhar može u njega dodati. Riječ je i o tehnici, a ne samo o receptu", rekao je KF Seetoh. Procjenjuje kako se vrijednost može kretati između 250.000 dolara do nekoliko milijuna. Najskuplji recept s ulice je onaj iz Kay Leea Roast Meats čija se svinjetina u medu i pečena patka prodaju za više od pet milijuna dolara.
"Nekoliko tisuća porcija dnevno po cijeni od četiri do šest dolara, je zapravo jako dobra zarada za one koji su ga kreirali", naglašava Seetoh.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
