Bolje razumijevanje kompleksne veze između uma i tijela moglo bi dovesti do novih strategija liječenja kroničnog bola, kažu istraživači koje financira EU
BOL I PERCEPCIJA
Istraživanje veze između uma i tijela u liječenju kroničnog bola
Čitanje članka:
5
min
U maloj prostoriji Sveučilišta u Maastrichtu u Nizozemskoj žena koja nosi uređaj za virtualnu stvarnost užurbano slaže virtualne knjige na virtualnu policu za knjige. Pri svakom saginjanju elektrode joj u donji dio leđa šalju oštar elektrošok pod budnim okom istraživača koji prati njezin radni učinak, reakcije i pokrete očiju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Ova je neobična scena dio istraživanja koje vodi dr. Dimitri Van Ryckeghem, docent eksperimentalne zdravstvene psihologije pri Sveučilištu u Maastrichtu. Cilj je istraživača raspetljati kompleksnu vezu između procesa pozornosti, izbjegavajućeg ponašanja i boli kako bi otkrili kako i zašto bol postaje kroničan.
Pristranost pažnje
Godine 2016. EU je Sveučilištu u Luksemburgu dodijelio sredstva za istraživanje načina na koji odnos između uma i tijela može utjecati na kronični bol.
U početnom dvogodišnjem istraživanju pod nazivom PainDynamics čiji je koordinator bilo Sveučilište u Luksemburgu, Van Ryckeghem i suradnici istraživali su pitanje pristranosti pažnje, prirodne sklonosti u ljudi da se usmjere na negativne informacije ili informacije povezane s bolovima.
Iako je to pitanje već istraživano u laboratorijskom okruženju, oni su svoje istraživanje izveli u stvarni svijet. To im je omogućilo da otklone niz pretpostavki, što mogu pomoći u usavršavanju novih pristupa liječenju.
Dugo su istraživači vjerovali da ljudi koji pate od kroničnih bolova previše pažnje posvećuju informacijama vezanima za bolove, kao što su mogući okidači bolova, što bolove čini gorima i pretvara ih u kronični začarani krug.
Iako je to istina, ipak ne znači da je obraćanje pozornosti na bolove u svojoj srži loša stvar, kako se dugo vjerovalo. Van Ryckeghem i njegovi kolege tvrdili su da je takva pristranost pažnje mehanizam kojim nas mozak pokušava zaštititi tako da nas upozori na moguću opasnost.
Prekidanje začaranog kruga bolova
Nažalost, taj zaštitnički instinkt može biti i štetan. Obraćanje previše pažnje na bolove koji se u tom trenutku ne mogu riješiti, a na štetu drugih važnih ciljeva, može ih uvećati, a akutne bolove s vremenom pretvoriti u kronične.
„Dugoročno povećana pažnja usmjerena na bolove koji se ne mogu kontrolirati može dovesti do negativnijih ishoda bolova. To bi moglo biti nešto na što se možemo usmjeriti”, kaže Van Ryckeghem, koji se nada da će njegov rad pomoći u razvoju djelotvornih psiholoških intervencija koje bi mogle pomoći u prekidanju začaranog kruga bolova.
Međutim, njegovo istraživanje iz 2016. jasno je pokazalo da se pristranost pažnje mijenja kako se mijenjaju ciljevi osobe. Ako se to ne uzme u obzir, jednostavno uvježbavanje osoba da manje pažnje posvećuju bolovima ne pomaže u smanjenju bolova, kako se ranije vjerovalo.
Promatranje reakcija na bolove u virtualnoj stvarnosti pruža nam uvid u to kako naše središte pozornosti utječe na signale bolova. © Dimitri Van Ryckeghem, 2024.
Na temelju tog novog otkrića članovi istraživačkog tima sad idu još dalje, a istražuju utjecaj sjećanja i interpretacije na bolove i izbjegavačko ponašanje.
„Svi su ovi kognitivni procesi međusobno povezani”, kaže Van Ryckeghem. „Što više dvosmislene situacije tumačite kao negativne, to ćete im više pažnje posvećivati.”
Izgubljeni u tumačenju
Osobe koje pate od kroničnih bolova često su sklone tumačiti sve bolove kao dio istog problema, primjerice, pretpostavljati da je bol u mišićima povezana s kroničnim bolovima, čak i kad to možda nije slučaj.
Ta je pojava poznata pod nazivom interpretacijska pristranost. Istraživači vjeruju da bi izmjena načina na koji osoba tumači tjelesne znakove ili temeljne varijable mogla biti perspektivan pristup liječenju.
Prema procjenama Europske federacije za bol, kronični bol pogađa 150 milijuna osoba diljem Europe (oko jedne petine odraslih osoba) i može imati razoran učinak na kvalitetu života.
Dolazi i do velikog društvenog i gospodarskog troška jer osobe ne mogu raditi ili se moraju uvelike oslanjati na već preopterećene zdravstvene sustave. Potrebne su nove strategije za rješavanje problema bolova i za ublažavanja bola.
Razlozi kroničnog bola iznimno su raznoliki i na osobe mogu utjecati na različite načine. Obuhvaćaju kronične bolove u leđima, artritis, neuropatske bolove uzrokovane ozljedom ili traumom, bolove koji su rezultat karcinoma ili dijabetesa ili pak kronična zdravstvena stanja u kojima je temeljni uzrok bola nejasan.
Začarani krug
Jedan od nepovoljnijih rezultata čvrstog odnosa uma i tijela jest veza između kroničnog bola i poremećaja raspoloženja. Prema pregledu iz 2022. iz znanstvenog časopisa Translational Psychiatry, do 61 % bolesnika koji pate od kroničnog bola pate i od depresije, dok čak 65 % depresivnih osoba doživljava i kronični bol. Oni koji pate od kroničnog bola mogu upasti u začarani krug.
Uzmimo za primjer nekoga tko pati od kroničnih bolova u leđima, kaže dr. Ipek Yalcin, voditeljica istraživačkog tima za bol i psihopatologiju pri Institutu za staničnu i integrativnu neuroznanost (INCI) u Strasbourgu u Francuskoj.
„Ta će osoba imati manje društvenih interakcija jer ne može puno izlaziti, ne može se baviti sportom, a to povećava rizik od psihičkih poremećaja.”
Bol potkopava ključne temelje dobrobiti, kao što su vježbanje, spavanje i druženje. U slučaju dugotrajnog kroničnog bola, to može dovesti do depresije i anksioznosti.
„To je zbilja očito, ali ne razumijemo temeljne mehanizme”, kaže Yalcin.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da kod osoba s poremećajima raspoloženja češće dolazi do pojave kroničnog bola.
„Nekad je vrlo teško otkriti što je bilo prije, kokoš ili jaje”, kaže.
Mentalno i fizički
Unatoč tome, mali je broj istraživača koji imaju iskustva i u istraživanju bolova i u istraživanju depresije. Zato je Yalcin pokrenula program HaPpY, multidisciplinarni program europskog združenog doktorskog studija za mlade istraživače, koji je započeo 2021., a završit će u ljeto 2025.
Istraživače u radu podržava mreža sveučilišta i istraživačkih instituta, kao i klinički centri i partneri iz industrije.
„Cilj je okupiti istraživače iz područja bola i psihijatrije kako bismo stekli bolje razumijevanje temeljnih mehanizama tog komorbiditeta i pronašli nove strategije liječenja”, kaže Yalcin.
Komorbiditet je istovremena prisutnost dviju ili više bolesti u bolesnika. Ginevra Sperandio, jedna od 14 mladih istraživača u programu, razmjenu s kolegama iz drugih disciplina smatra iznimno vrijednom.
„Prilika za razgovor s kolegama iz različitih disciplina i za postavljanje temeljnih pitanja bila je nevjerojatno korisna”, kaže ova talijanska istraživačica.
Pristranost pažnje pojavila se i u njezinom istraživanju o postoperativnom bolu kod pacijentica koje pate od raka dojke, a koje je pokazalo da određeni obrasci misli koreliraju s kroničnim bolom nakon operacije.
„Katastrofiziranje, velika zabrinutost i ruminacija mogu doprinijeti kroničnom bolu, vjerojatno uslijed mentalne fiksacije na bol”, kaže.
Razlika u bolu između muškaraca i žena
Istraživači rade na tome da steknu dublje razumijevanje veze između bola i poremećaja raspoloženja te mehanizama koji tu vezu potiču. Osim toga, razvijaju nove strategije liječenja, uzimajući u obzir čimbenik koji se često zanemaruje kad je riječ o bolu: spol.
Do sad je razlika u bolu između muškaraca i žena dobro dokumentirana, ali rijetko se uzima u obzir. Iako žene češće doživljavaju kronične bolove, rjeđe ih se doživljava ozbiljno i često duže čekaju dijagnozu, tvrde istraživači.
Unatoč tome, u kliničkim se studijama često zanemaruje utjecaj spola, kaže Yalcin. Upravo je zato jedan od ključnih ciljeva projekta HaPpY istraživanje utjecaja razlika među spolovima.
„Sve više vidimo da su temeljni mehanizmi različiti. To znači da lijekovi koji su razvijeni na temelju podataka dobivenih od muškaraca možda neće djelovati na cijelu populaciju”, kaže Yalcin, koja optimistično gleda na smanjenje razlike u liječenju bola između žena i muškaraca.
„Mislim da se svijest o problemu polako povećava na svim razinama i da smo na pravom putu.”
Autorica: Kaja Šeruga
Istraživanja u ovom članku financira program Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
