Danas imamo istraživanja koja su potvrdila da nedostatak sna može biti odgovoran i za neka psihijatrijska stanja, pa čak i povećati rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, kaže dr. Mimica
OPRIJETI NIZ BOLESTI
Manjak sna je opasan: Veći je rizik od infarkta, moždanog...
San je izuzetno važan za zdravlje čovjeka, a posebno kod djece i mladih koji su još u razvoju, jer se mozak razvija i 20-ak godina nakon rođenja. Osim što se u snu odmaramo, to je vrijeme koje služi i za 'preslagivanje' informacija koje smo prikupili tijekom dana, te za stvaranje pamćenja, pa nedostatak sna već i u relativno kratkom razdoblju čovjeku može stvoriti velike probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Dugoročno, osim toga, može značajno utjecati na povećanje rizika od niza bolesti, kaže psihijatar dr. Nino Mimica, iz Psihijatrijske bolnice 'Sveti Ivan' u Zagrebu.
Naš sugovornik slaže se s rezultatima američke studije koja je nedavno objavljena u časopisu Sleep Health, a prenosi Daily Mail, što je jedna od mnogih koje su dosad ukazale na to da manjak sna može utjecati na povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti, posebno infarkta i moždanog udara, ali i niza drugih poremećaja. Svakako je preporučljivo izbjegavati pretjerivanje u alkoholu prije spavanja i, ako ne uspijete zaspati u prvih 20-ak minuta u krevetu ustati i pripremiti si topli čaj, kako to savjetuju inozemni stručnjaci, kaže.
No dok autori studije tvrde da se povećan rizik odnosi na ljude koji spavaju manje od pet sati dnevno, dr. Mimica kaže kako pod 'shortsleepere' može ubrojati sve one koji spavaju kraće od 6 do 8 sati, pogotovo ako je to postala navika.
- Teško je odrediti čvrstu granicu, jer smo različiti i nekome može biti dovoljno 6 sati sna da se dobro odmori, dok netko drugi treba i do 8 sati. Možemo reći da je glavni simptom po kojemu svatko od nas može odrediti vlastitu granicu to da li se ujutro dobro osjećamo. Ako je tako nakon 6 sati sna, znači da spadate u kategoriju onih kojima je to dovoljno - pojašnjava sugovornik.
No sve manje od toga, osim ako nije riječ o jednoj noći koja se dogodi slučajno, dovest će do toga da se organizam ne stigne odmoriti i resetirati i utjecati na mnoge organe, upozorava.
- Danas imamo istraživanja koja su potvrdila da nedostatak sna može biti odgovoran i za neka psihijatrijska stanja, pa čak i povećati rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, pa kada se suočimo s nesanicom koja ne prolazi o tome svakako treba voditi računa - dodaje dr. Mimica. Ukoliko se nesanica javlja češće od dva puta tjedno i potraje dulje od tri tjedna, svakako se treba javiti liječniku obiteljske medicine, dodaje.
- U većini slučajeva nije nužno da liječnik pacijenta odmah uputi psihijatru, niti da mu prepisuje lijekove. Prvi korak trebalo bi biti preispitivanje navika, odnosno higijene spavanja. Ukratko, treba vidjeti koje navike smetaju tome da spavate bolje i pokušati ih promijeniti - kaže sugovornik.
Na primjer, treba povesti računa da prije spavanja ne jedemo i ne pijemo nešto što nas razbuđuje, pa djeca, tako, na večer ne bi trebala piti Colu, a odrasli kavu ili jake čajeve iza 18 sati, trebamo pripaziti da zadnji veći obrok pojedemo do 19 sati te voditi računa o tome da se barem sat vremena prije spavanja opustimo, bez mobitela, računala, bez toga da završavamo ili pripremamo posao za sutradan i slično - savjetuje sugovornik. Nastojte ugasiti TV barem 20-ak minuta prije kreveta i u sobi u kojoj spavate stvoriti ugodnu i opuštajuću atmosferu. I nemojte pušiti neposredno prije odlaska u krevet, jer i cigareta razbuđuje.
- U provjeru navika svakako spada procjena koliko čovjek koji se žali na nesanicu spava tijekom 24 sata. Naime, ako postoji navika poslijepodnevnog drijemanja, koja se produlji na dva sata, to je vrlo vjerojatno razlog zbog kojega slabije spavate noću. Zato treba skratiti dnevni odmor, kako biste na večer bili pospaniji - dodaje. Također, lakše ćemo utonuti u san ako smo na večer i fizički umorni, pa je korisno ubaciti u dnevni raspored neku vrstu vježbanja, ili barem žustro hodanje.
- Ukoliko te promjene ne daju rezultata, idući korak mogu biti lijekovi. Pritom se najčešće propisuju oni iz skupine hipnotika, koji brzo uspavljuju i djeluju 5 do 6 sati. Zato tu vrstu lijekova treba popiti kad smo već u pidžami, prije nego idemo na počinak, dakle iza 22 sata, a ne ranije - savjetuje dr. Mimica. Ukoliko liječnik procijeni da su vam potrebni anksiolitici, lijekovi koji pomažu protiv tjeskobe i smiruju strahove, vodite računa o tome da djeluju 10 do 12 sati, pa ih je dobro popiti ranije, kako vas ujutro ne bi ometali, dodaje.
- Činjenica je da smo u današnje vrijeme jako produžili dane nauštrb noći, što svakako treba mijenjati i prilagoditi se tome da na spavanje idemo ranije, a ne u 1 ili 2 noću, ili još kasnije. To posebno vrijedi za mlade ljude. Naime, nedostatak sna zbog jednog tuluma tjedno se uglavnom može nadoknaditi, no ako je to stil života, to s vremenom može stvoriti ozbiljne probleme - upozorava sugovornik.
Dodaje kako oni koji imaju problema s kvalitetom sna - primjerice s čestim noćnim morama zbog kojih se bude, ili s pretilošću i hrkanjem, zbog kojega se može javiti i apneja - zbog čega mogu imati problema s funkcioniranjem tijekom dana, svakako trebaju potražiti pomoć stručnjaka.
- Danas imamo odlične centre za medicinu spavanja u Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu te u KBC-u Split, u okviru kojih se može obaviti sveukupna dijagnostika i utvrditi razloge, s tim da su dostupna i neka pomagala koja mogu pomoći. kao što je aparat s kisikom koji pomaže kod apneje, na primjer - zaključuje sugovornik.
UVIJEK ĆE BITI SAMI: Ovi horoskopski znakovi uopće nemaju sreće u ljubavi
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
