Ukusni i moćni: 100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana, što je 39 posto dnevno preporučene količine. Lješnjaci jačaju imunitet, štite srce i krvne žile, mozak, čuvaju zdravlje i gustoću kostiju...
Lješnjak starenje stanica bolje usporava od indijskog oraščića
>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu
Uz bademe, lješnjak je orašasti plod koji sadrži najviše vitamina E, koji štiti od slobodnih radikala i doprinosi zdravlju stanica cijelog organizma. kaže nutricionistica Alma Bunić iz Nutriforme.
Nazivamo ga i vitaminom mladosti jer usporava proces starenja stanica, odnosno pomaže nam da dulje ostanemo mladi, kaže Bunić.
- Zanimljivo je da lješnjaci sadrže folnu kiselinu, folat, vitamine B kompleksa, koji se inače nalaze u zelenom povrću i mahunarkama. Termičkom obradom se lako uništava, tako da smo na dobitku jer lješnjak najčešće jedemo sirov - ističe nutricionistica.
Folna kiselina pomaže nam u proizvodnji crvenih krvnih stanica i sprečava anemiju, poboljšava cirkulaciju i otklanja mentalni umor, što je u današnje vrijeme kad smo svi izloženi stresu, izuzetno korisno, ističe sugovornica.
Lješnjak je jako dobar izvor dijetalnih vlakana. Naime, 100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana, što je 39 posto dnevno preporučene količine. Ukratko, s preporučenom šakom lješnjaka na dan (odnosno općenito orašastih plodova), možete namiriti oko 12 posto dnevnih potreba za vlaknima.
- Zbog vitamina E i C lješnjaci su također dobar odabir za jačanje imuniteta, posebno za djecu, koja ih rado jedu jer su finog okusa - dodaje nutricionistica Bunić.
Kao i ostali orašasti plodovi, lješnjaci sadrže visoki udio omega-3 masnih kiselina, zbog čega su dobra prevencija protiv kardiovaskularnih bolesti te korisna prevencija mentalnih oboljenja povezanih s demencijom. Od minerala, najzastupljeniji su fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar, mangan i kalcij, koji u kombinaciji daju dodatnu zaštitu za srce i krvne žile, korisni su za zdravlje živčanog sustava te očuvanje zdravlja i gustoće kostiju.
Preporuka je kombinirati različite orašaste plodove, koje možete jesti samostalno, kao međuobrok, kao dodatak zobenoj kaši uz doručak, ili koristiti u pripremi slastica.
- Moja preporuka je svakodnevno pojesti šaku miješanih orašastih plodova (maksimalno do 30 grama) kao međuobrok i svakako birati što svježije. Naime, rinfuza baš i nije najbolji izbor, zbog čestog otvaranja i zatvaranja posude. Također, nastojte birati prirodno uzgojene plodove kad god je to moguće - savjetuje nutricionistica Alma Bunić.
Indijski orah (Anacardium occidentale) je zimzeleno drvo koje raste do 12 metara, podrijetlom iz Brazila, a zbog svog ukusnog ploda sad se uzgaja u mnogim tropskim područjima svijeta, posebno u Indiji, Keniji i Tanzaniji. No indijski oraščić, zapravo, nije orašasti plod nego sjemenka cashew jabuke - ploda indijskog oraha. Vrlo je nježnog, ugodnog okusa, pa se često koristi kao jedan od glavnih sastojaka raznih miksova orašastih plodova sa suhim voćem.
- Indijski oraščići vrlo su hranjivi i djeluju supresorski na organizam, odnosno snažno potiskuju glad. Prosječno su sastavljeni od deset do trideset i četiri posto proteina, pa konzumacijom jedne porcije možete unijeti i do četrnaest grama proteina u organizam - ističe nutricionistica Alma Bunić iz Nutriforme. Također, dobar su izvor polinezasićenih masnih kiselina. Čak 75 posto tih kiselina čini oleinska kiselina, koju sadrži i maslinovo ulje, a koja je poznata po blagotvornom utjecaju na zdravlje srca.
- Mononezasićene masne kiseline, koje čine visok udio u indijskim oraščićima, smanjuju razinu lošeg kolesterola i sprečavaju oštećenja arterija, pa tako smanjuju rizik od srčanog udara. Osim toga, odličan su izvor vlakana, što koristi probavi, vitamina E, K i niacina koji je pak važan za pretvaranje hrane u energiju te za normalan rad živčanog sustava, te minerala magnezija i kalija, koji održavaju zdravlje srca i dobar krvni tlak - ističe naša sugovornica. Dodaje kako indijski oraščići sadrže i visoki udio antioksidanta, koji štite stanice u tijelu od štete nastale djelovanjem slobodnih radikala.
- Dokazano je da ima antibakterijsko, antiseptičko, protuupalno, diuretičko, osvježavajuće i tonizirajuće djelovanje, ali i to da je efikasan protiv kašlja, te da snižava razinu šećera u krvi i povišen krvni tlak, čisti crijeva i da djeluje kao afrodizijak. Inače sadrži pet puta više vitamina C nego naranča - ističe nutricionistica Bunić.
Izuzetno su bogati i bakrom važnim za snažne zglobove. Također, redovito konzumiranje indijskih oraščića značajno smanjuje rizik od pojave žučnih kamenaca. Sadrže i triptofan, koji regulira san.
U hladnjaku, u dobro zatvorenoj posudi, mogu stajati do šest mjeseci, a u zamrzivaču i do godinu dana.
Napravite kod kuće: Mlijeko od lješnjaka ukusna je zamjena za kravlje mlijeko
Jednu šalicu lješnjaka namočite u tri do četiri šalice vode (šalica od 250 mililitara), kojoj ste dodali žlicu soka od limuna. Ostavite preko noći, pa ujutro isperite lješnjake vodom i prebacite u blender. Dodajte tri do četiri šalice svježe vode. Možete dodati dvije nasjeckane datulje i žličicu ekstrakta vanilije. Izmiksajte dok ne dobijete bijelu mliječnu tekućinu, pa procijedite. Pulpu koju ste procijedili možete koristiti u zobenoj kaši ili smoothiejima. Mlijeko u hladnjaku može trajati do tri dana. Ukusna je zamjena za kravlje mlijeko.
Pomoć protiv akni i strija
Ulje lješnjaka odlično je za njegu masne i problematične kože jer se brzo upija i ne ostavlja mastan trag na koži. Pomaže i kod proširenih vena, akni, ispucalih kapilara, strija, ožiljaka i celulita.