Krave nisu krive za stakleničke plinove, nego 'tvornički' način na koji ih ljudi danas uzgajaju

Dok mnogi ekolozi s globalnim zatopljenjem povezuju plinove koje proizvode krave, pa ljude pozivaju da zbog toga postanu vegani, svjetski poznati ekolog Allan Savory uvjeren je da bi to moglo samo pogoršati problem s kojim se suočavamo. 

POGLEDAJTE VIDEO: Sestre nastavile tradiciju i vode bakinu farmu staru 60 godina

Pokretanje videa...

01:37

Dvije sestre vode farmu s 11 krava: 'Mnogi mladi bi počeli, ali nemaju kapitala' | Video: 24sata/pixsell

Prema Society for Range Management, plin metan koji ispušta stoka na ispaši predstavlja oko 20 posto svih emisija plinova ispušta stoka, no ono što se zanemaruje jest činjenica da sva istraživanja zapravo osuđuju industrijsku poljoprivredu s njezinim tvorničkim modelom životinjske proizvodnje, piše  on u dokumentu o politici na svojoj web stranici.

- Budući da glavni institucionalni istraživači i drugi ne prave razliku između životinja u tvorničkom okruženju, prekomjerno hranjenih žitaricama za koje evolucijski nisu spremne, te životinja koje pasu na livadama, onako kako je to uvijek bilo, prave neopisivu štetu uzrokujući nepotrebnu zbrku.

- Glavni razlog za to što krave danas ispuštaju više stakleničkih plinova je u tome što ne pasu slobodno, odnosno ne hrane se onako kako su to činile u divljem uzgoju. 

Polja kukuruza i prerije

-  Ako maknete krave sa slobodne ispaše i zatvorite ih u golema tovilišta, zemlja također umire,  rekao je princ Charles , sažimajući Savoryjevo istraživanje u obraćanju Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode još 2012. godine .

Naime, prije nego što su pripitomljene, krave, koze, ovce i druge životinje lutale su na ispaši poput bizona, zbijene u ogromna stada kako bi se zaštitile od grabežljivaca. Nakon što je stado dovoljno najelo i obavilo nuždu na komadu zemlje, prešlo je na sljedeći komad, gazeći i gnojeći područje koje je ostavilo za sobom. No, od početka poljoprivrede životinje su bivale  ograđene na sve manjim i manjim pašnjacima, ne ostavljajući im drugog izbora nego prekomjernu ispašu na onom komadu na kojem jesu. To je možda razlog zašto su se industrijski poljoprivrednici odlučili zatvoriti u tvorničke farme i umjesto toga ih hraniti sintetički gnojenim kukuruzom.

UN UPOZORIO: 'Svijet je daleko od postizanja klimatskih ciljeva, raste razina emisija stakleničkih plinova'

Prerije i slobodna ispaša su moguće jedan od najboljih načina za borbu protiv globalnog zagrijavanja, jer mogu pohraniti tonu ugljika po hektaru u svojim masivnim korijenskim sustavima. Prerijama i travnjacima svijeta potrebne su životinje na ispaši - milijuni njih - da bi ostali živi i zdravi, kaže Savory.

- Bez životinja na ispaši, prerije trunu i umiru, a kad njih ne bude, ili ih zamijene polja kukuruza, ogromne količine ugljičnog dioksida se oslobađaju u atmosferu - kaže. Savory. On  vjeruje da umiruće prerije, odnosno dezertifikacija, najviše doprinose globalnom zatopljenju, iako nitko o tome ne govori.

Jedna trećina Zemljinog kopna već je pustinja, a prema Ujedinjenim narodima, druga trećina (uglavnom travnjaci) je u opasnosti da postane pustinja.Ako ste ikada bili u pustinji, znate da su promjene temperature vrlo ekstremne i nestalne. Bez vegetacije ili vlage koja bi mogla zadržati toplinu, temperature se mogu kretati od preko 100 stupnjeva tijekom dana, do ispod nule noću.

Savory kaže da se nešto slično događa na globalnoj razini sada dok se sve više zemlje pretvara u pustinju.

Požari na travnjacima oslobađaju više ugljičnog dioksida 

Budući da su ljudi istjerali velike životinje s većeg dijela svjetskih travnjaka, iz raznih razloga, nepojedena trava umire i propada. Kako bi ga pokušale održati na životu, mnoge zemlje pribjegavaju spaljivanju, kako bi sljedeće godine napravile mjesta za svježu travu. Svake godine diljem svijeta izgori kopnena površina veličine pola Afrike, što predstavlja 40 posto globalne emisije CO2. Većina ove zemlje su travnjaci.

Požari na travnjacima oslobađaju više ugljičnog dioksida po hektaru u sekundi od gotovo 4000 automobila, kao i drugih proizvođača štetnih plinova. Preostalo izloženo tlo zagrijava se na suncu, oslobađajući vodu i više ugljika, smanjujući život u tlu i organsku tvar.

ZA ZDRAVIJU ZEMLJU Utrka do nule - nova kampanja UN-a protiv stakleničkih plinova

Poljoprivredna zemljišta diljem svijeta također su izgubila velik dio svoje organske tvari i života u tlu, što je rezultiralo bržom erozijom tla nego ikad u povijesti – oko 21 gigatona godišnje. Nezavisni znanstvenici procjenjuju da bi se cjelokupno naslijeđeno opterećenje ugljikom moglo apsorbirati u svjetske usjeve, kada bi se pretvorili u organsku poljoprivredu.

Ali, Savory ne vjeruje da organska poljoprivreda sama po sebi može prehraniti populaciju koja će doseći 10 milijardi do 2050. godine, čak i ako bi se obradive površine mogle preobraziti dovoljno brzo. Kad se jednom obnove, pašnjaci mogu pohraniti čak i više ugljika nego usjevi. 

Samo suhi travnjaci čine preko 12 milijardi hektara. Čak i malo poboljšanje organske tvari u tlu na ovom području uklonile bi milijarde tona ugljika iz atmosfere, kaže. Dodaje da njegov model ispaše koja oponaša prirodu može učiniti mnogo više od toga. Holističke metode ispaše njegove organizacije već su uvedene na gotovo 30 milijuna hektara širom svijeta, s gotovo nevjerojatnim rezultatima.

U Zimbabveu, na primjer, Afrički centar za holistički menadžment obnovio je travnjake držeći 400 više stoke na njima nego što je izvorno na tom području bilo stoke. 

- Tijekom dvije nedavne ozbiljne suše dodatno su povećali stoku na tom području, a rijeka čije je korito većinu godina bilo suho, ponovno teče neprestano, podržavajući veliki porast životinjskog svijeta -  piše Savory. Novi trajni bazeni vode, zajedno s lopočima i ribama, pojavili su se tamo gdje ih se ljudi više nisu sjećali. 

NOVA STUDIJA I turizam zagađuje: Kriv za 8 posto svih stakleničkih plinova

Za preokretanje dezertifikacije diljem svijeta bit će potrebno mnogo više milijuna goveda, koza, magaraca, ovaca i deva nego što ih imamo danas, kaže Savory, a prenosi portal Return now.

- Zapravo, samo veliki biljojedi, divlji i domaći, mogu vratiti travnjake u fazu u kojoj su opet zdravi i obnavljaju se potrebnom brzinom, piše on. Budući da općenito želimo zadržati divlje životinje u divljini, kao velike biljojede najjednostavnije je iskoristiti stoku koju koristimo za prehranu, zaključuje.