U romanu nema ni retka o politici. Čak ni religije nema do pred sam kraj. Ovo je knjiga o samoći koja biva to većom što je čovjek izloženiji drugim ljudima
Kaplanov 'Šušanj' je roman o samoći u kojem je sve tiho
"Šušanj" je roman s prigušivačem. Sve je svedeno na najniži ton, htijenje i nastojanje da se na zgarištu srušene kuće načini nova ne uspostavlja više od minimuma posla i razgovora. Nikotin i kofein su konstante, varijable su eksplozije, smrti, esfor, sve prigušeno.
Ovim je riječima novi roman Almina Kaplana, jednu od 13 knjiga u širem izboru za nagradu Fric, opisao pjesnik, filolog i prevoditelj Sina Gudžević nastavljajući:
“Posljednji su mjeseci rata u Bosni, još se gine, a od pripovjedača daidža uporno zahtijeva da izmjesti majku iz groba u koji je ukopana, pripovjedač odbija, to se ponavlja sve do daidžine smrti, razgovori minimizirani, služe samo u dokaz da se još hoda na dvije noge. Prigušena je empatija, očaj je prigušen, u prvi plan dolaze fiziološke potrebe i tvrdoglavosti koje gube apsurdnost. Nema junaštva, nema patriotizma, nema patetike, nema ni ljubavi, puka tjelesnost, sve je golo kao glog ujesen. Nema izgrađenih likova, likovi su prigušeni, prigušeno je i kad u bijednoj kuhinji bijedno cvrči maslo i 'lombraju sudi'. I cvrčci i automobili su pod prigušivačem, prigušeni su daidžini dnevnici, sjećanje na spuštanje na Mjesec, radost je neznana i u sadašnjosti sela i u sarajevskim uspomenama. Sve je pod prigušivačem, i dan i noć, pod prigušivačem su i šušnjevi, i onaj što ga puzanjem čini zmija, koji se inače ne čuje, ali je svejedno prigušen", zapisao je Gudžević.
U "Šušnju" nema ni retka o politici, čak ni religije nema do pred sam kraj knjige, a Ivica Ivanišević će u Slobodnoj Dalmaciji primijetiti:
'Šušanj' je i knjiga o samoći koja biva to većom što je čovjek izloženiji drugim ljudima. Zvuči paradoksalno, ali je tako: nema usamljenijeg čovjeka od onoga koji čeka svoj red za odlazak u zahod, pa tako svakog svakcijatog dana'.
“Šušanj" je treći Kaplanov roman, taj je pisac rođen 1985. objavljivao u mnogim književnim časopisima iz zemlje i regije. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima su i nagrade Mak Dizdar, Ratkovićeve večeri poezije, Zija Dizdarević, Edo Budiša i Kočićevo pero. Autor je zbirki poezije "Biberove kćeri" (2008.), "Čekajući koncert roga" (2012.), "Ospice" (roman u stihovima, 2014.), "Mostarska zbirka" (2017.) i "Bukara" (2017.), dva romana "Trganje" (2017.) i "Meho" (2019.), zbirke priča "Dubravske priče" (2022.) i dnevničkih zapisa "Kućni ljudi".
Nagradu Fric su utemeljila 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 €.
Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili: za sezonu 2016./2017. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017./2018. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018./2019. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019./2020. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020./2021. Damir Uzunović za roman "Ja sam" i 2021./2022. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal".
24sata i tjednik Express predstavljaju knjige koje su ušle u širi izbor nagrade Fric!