Na danskom otoku Samsøa od vjetra dobivaju struju koju izvoze na kopno. U 15 godina, od početka energetske revolucije, na tom je otoku emisija ugljikova dioksida svedena na nulu
Izvoze energiju, a nisu vjerovali da će im slama grijati domove
Na danskom otoku Samsøa vrlo je vjetrovito pa su upravo zbog te prirodne karakteristike stanovnici i vlasti imali priliku zaživjeti pomalo drugačiji život.
S ponosom sad svoj dom nazivaju “energetski otok”, piše autor priručnika “Energy Island: How One Community Harnessed the Wind and Changed Their World” Allan Drummond.
- U vrijeme kad većina zemalja proizvodi sve veće količine CO2, građani Samsøa ostvarili su nešto izvanredno - smanjili su emisiju ugljika za 140 posto i postali energetski neovisni, što je dokaz da uz malo rada i suvisle ideje svatko može napraviti veliki korak prema očuvanju energije i same prirode - kaže autor.
Dansko ministarstvo okoliša i energije odabralo je upravo Samsøu kao idealno mjesto koje će postati samoodrživo. U 15 godina, od početka energetske revolucije, na Samsøu je emisija ugljikova dioksida svedena na nulu. Prije toga, otok je u potpunosti ovisio o nafti i ugljenu, oba energenta uvezena s kopna.
- Prije nekoliko godina mnogi stanovnici nisu ni znali odakle im dolazi energija koju troše, no naučili su - kaže Drummond.
Sva struja sad dolazi iz energije vjetra, odnosno obalne vjetroelektrane s 10 turbina i 21 vjetrenjače na kopnu koje su sami financirali. Višak izvoze na kopno. Nešto više od 4000 stanovnika u 22 sela grije se uglavnom na biomasu, piljevinu i slamu. Toplana pokriva dvije trećine godišnjih potreba 280 kućanstava, a računi za grijanje niži su za petinu od onih na kopnu.