RADIMO 22.000 TONA Među robnim markama samo nismo pronašli domaću tjesteninu, a sve ostalo je s naših farmi. Hrvati pojedu prosječno 7,3 kilograma tjestenine godišnje
Hrvatski dućani: Jaja i brašno domaći, a tjestenina iz uvoza
Šurlice, fuži, pljukanci, rezanci, taškrle, neki su nazivi domaćih, tradicionalnih vrsta tjestenine. Naši su ih radili od davnina, a šurlice bi željeli na Krku i zaštititi.
No među robnim markama nismo pronašli domaće tjestenine iako sirovina za izradu, jaja i brašna, imamo dovoljno, što se vidi i po robnim markama tih proizvoda koje su u trgovačkim centrima domaćih proizvođača. Hrvati pojedu prosječno 7,3 kilograma tjestenine godišnje, a uvozimo 56 posto tjestenine iako se proizvodnja kod nas u deset godina gotovo utrostručila. Proizvodili smo 6,5 tisuća tona tjestenine, a sad je to 22.000 tona. U Italiji naprave 3,8 milijuna tona tjestenine. I kod nas je očigleno najpopularnija ona talijanska jer na pakiranjima robnih marki ponosno ističu talijansku zastavu kako bi naglasili odakle je. No za robne marke tjesteninu rade i slovenski te njemački proizvođači.
Dok se na mnogim vrstama tjestenine ističe talijanska zastava, na ostalim proizvodima robnih marki često su hrvatske oznake. Tako na mlijeku i jogurtu te ostalim mliječnim proizvodima robnih marki koje je domaće stoji zastava ili neka druga oznaka poput prepoznatljivih kvadratića kako bi naglasili podrijetlo. No prošlog ljeta čitatelj nam je poslao fotografiju pakiranja sira Tilzit Sparove robne marke na kojemu su prepoznatljivi hrvatski kvadratići iako je u deklaraciji pisalo da je zemlja podrijetla Nizozemska. Tad su nam odgovorili da je Tilzit najprije bio domaći, a potom uvozni, te da je etiketa u prijelaznom razdoblju zabunom otišla u prodaju.
Na pakiranjima robnih marki često ne piše zemlja podrijetla, nego samo da se radi za taj lanac. Taj podatak je obavezan jedino za med, voće i povrće, ribu, goveđe meso i maslinovo ulje. No kupcima je važno odakle je proizvod. Za mlijeko te mliječne i suhomesnate proizvode i jaja to se može saznati iz broja u ovalnoj oznaci te je potražiti u Upisniku odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.
Oštro brašno svuda ima istu cijenu
U svim trgovačkim centrima koje smo obišli oštro brašno robnih marki u pakiranju od kilograma bilo je domaće i stajalo je svugdje jednako, 4,69 kuna.
Boje se igrati s uvoznim jajima
Na svim pakiranjima jaja robnih marki hrvatska je zastava, prepoznatljivi kvadratići ili oznaka ‘Jaja hrvatskih farmi’, kako bi naglasili da su domaća.
Mlijeko s 2,8 posto mliječne masti je naše
Robne marke mlijeka s 2,8 % m. m. pune domaće mljekare. Na primjer, mljekara Kim Karlovac radi za Konzum i za Kaufland, za koji radi i Dukat.
Hrvatski tekući jogurti
Tekući jogurt od litre za Konzum puni Meggle, a onaj u čašicama Dukat. Za trgovačke lance pune i PIK Rijeka te Euromilk iz Beloslaveca u Prigorju.
Tjestenina nam stiže iz Italije, Slovenije i Njemačke
U Intersparu su fusili De Spar iz Italije i stoje 7,99 kuna. Ista je cijena talijanske tjestenine spirali K plus u Konzumu, a imaju i K plus spirali iz Slovenije koji su dvije kune jeftiniji. U Plodinama su fusili Amorosi slovenski, a u Kauflandu fusili K Classic njemački.
Mlijeka s 1,5 i 3,5 posto mliječne masti uvozimo iz Češke
Iako u jednakom pakiranju kao i ono s 2,8 posto mliječne masti koje je domaće, u Kauflandu su manje ili više masna trajna mlijeka iz Češke. U Konzumu je trajno mlijeko s 3,5 % m.m. domaće, Vindijino. Plodine i Interspar imali su samo mlijeko s 2,8% m.m.