Prosječna visina 18-godišnjih djevojaka iz Zagreba se od 1950. do 2010. povećala se za nešto više od 5 centimetra, dok se prosječna visina 18-godišnjih muškaraca povećala za oko 9 cm
VELIKO ISTRAŽIVANJE
Hrvatice više za 18 cm nego prije 100 godina - evo zašto
Čovječanstvo je u posljednjih sto godina postalo u prosjeku značajno više nego što je to bilo ranije, otkrili su istraživači u studiji objavljenoj u časopisu eLife. Ekipa istraživača usporedila je 18-godišnje mladiće i djevojke rođene 1896. godine i one rođene 1996. u 187 zemalja.
Voditelj istraživačke skupine Majid Ezzati kazao je za BBC kako su neke od ovih promjena genetski uvjetovane no utjecaj ima i okoliš, što znači da se prosječna visina povećala zahvaljujući faktorima poput boljih zdravstvenih uvjeta, higijene i prehrane.
Prema njihovim podacima, najviše su rasle žene u Južnoj Koreji gdje su u posljednjih 100 godina više za čak 22 centimetara dok na listi muškaraca prednjače Iračani koji su viši 17 cm. Na popisu su i Hrvatice koje su uvrštene u listu zemalja u kojima se prosječna visina najviše povećala pa tako stoji da je prosjek 1896. bio 144.78 cm, a 100 godina kasnije 162.56 centimetara.
- Fenotip visine odavno je prepoznat kao pokazatelj dobrog zdravlja. Na visinu osobe utječu genetički i okolišni čimbenici pa tako ljudi koji su u djetinjstvu pothranjeni, zbog tog nepovoljnog uvjeta okoliša ne ostvaruju svoj puni genetički potencijal te ostaju niži rastom (neki drugi nepovoljni čimbenici mogu biti preboljene bolesti, loši higijenski uvjeti, kvaliteta hrane itd.). Muškarci su prosječno viši od žena - objašnjava dr. sc. Matea Zajc Petranović, znanstvena suradnica na Institutu za antropologiju.
Dodaje kako se mjerenje visine stanovništva sustavno provodi u većini europskih zemalja još od sredine XIX. stoljeća. Podaci za muškarce postoje i za ranija razdoblja, budući da su prilikom vojnog novačenja bili temeljito pregledani i izmjereni.
- Izmjereni podaci potvrđuju da je u prošlom stoljeću došlo do znatnog porasta srednjih vrijednosti visine (u prosjeku 1 cm u desetljeću), no taj se trend krajem XX. i početkom XXI. stoljeća promijenio te se čini da polako dolazi do stagnacije. To bi značilo da su okolišni uvjeti u tim populacijama optimalni za ostvarenje punog genetičkog potencijala - napominje dr. sc. Matea Zajc Petranović.
Podaci za Zagreb i Hrvatsku
Dr. sc. Matea Zajc Petranović objašnjava kakva je situacija u našim krajevima:
"U populaciji Grada Zagreba, u razdoblju 1950. – 2010. godine, prosječna visina 18-godišnjih djevojaka povećala se za nešto više od 5 centimetra, dok se prosječna visina 18-godišnjih muškaraca povećala za oko 9 cm (Zajc Petranović i suradnici 2014, časopis Economics and Human Biology). U zadnjim mjerenjima (1997. I 2010. Godine) također je primijećena stagnacija porasta visine kod oba spola.
Muškarci u Hrvatskoj po visini spadaju među 10 najviših populacija svijeta (osim Hrvata, tu su još Nizozemci, Crnogorci, Danci, Norvežani itd.), dok su među 10 najnižih muških populacija Indonežani, Vijetnamci, Bolivijci, Filipinci, Ekvadorci, Nigerijci itd. Hrvatice visinom također spadaju među 10 najviših populacija svijeta."
Hrvati su 7. najviši muškarci u svijetu
Prema istraživanju predstavljenom na znanstvenoj konferenciji "EuropScience Open Forum"u Manchesteru, u usporedbi s 1914., hrvatski muškarci su bili sedmi najviši na svijetu, iza Nizozemaca, Belgijanaca, Estonaca, Latvijaca, Danaca te Bosanaca i Hercegovaca. Iza Hrvata su Srbi na 8., Islanđani na 9. i Česi na 10. mjestu.
Listu najviših žena predvode Latvijke iza kojih slijede Nizozemke, Estonke, Čehinje, Srpkinje, Slovakinje, Dankinje, Letonke, Bjeloruskinje i Ukrajinke.Slovenke su 11., žene iz BiH 16., Hrvatice 18. na svjetskoj ljestvici, prenosi BBC.
Prema njihovom istraživanju, Hrvati su 2014. bili na 22. mjestu po visini, a sada su na sedmom. U istraživanju visine sudjelovalo je 800 znanstvenika, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
DNK nije glavni "krivac"
Varijacije u visini diljem svijeta mogu se objasniti genetikom, ali autori kažu da DNK nije dominantan čimbenik.
- Samo se trećina objašnjenja može pripisati genima, no to ne objašnjava promjenu tijekom vremena. Geni se ne mijenjaju tako brzo. Dakle, promjene u tom periodu i globalne varijacije uglavnom se mogu pripisati okolišu. S jedne strane imamo prosječnu visinu cijele populacije, a s druge gene pojedinca koji su svakako značajan faktor - objašnjava Majid Ezzati s Imperial Collegea u Londonu.
Dodaje kako su glavni čimbenici koji određuju visinu - zdravstvena zaštita, sanitarni standard i prehrana, kao i zdravlje majki i prehrana u trudnoći.
Manje djece, više centimetara
Prema studiji objavljenoj u časopisu Oxford Economic Papers, došlo je do ubrzanog rasta muškaraca u razdoblju između dva svjetska rata. Obuhvatili su podatke za muškarce iz 15 europskih zemalja u dobi od 21. godine iz perioda od 1870. godine do 1980.
Jedan od razloga ubrzanog rasta moglo bi biti to što su se ljudi u teška vremena odlučivali imati manje djece, a prema jednoj studiji - postoji poveznica između veće prosječne visine s manjim brojem djece.
- Porast visine glavni je pokazatelj poboljšanja prosječnog zdravlja populacije - objasnio je Timothy Hatton, voditelj studije i profesor na Sveučilištu u Essexu, a prenio portal sci-news.com.
Inače, u spomenutom periodu od 110 godina, prosječna visina muškaraca se sa 167 centimetara popela na 178.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
