Postoje dva tipa dijabetesa - tip 1 i tip 2. Prvi je vezan gotovo isključivo za djecu, dok je tip 2 povezan s pretilošću. Češće se pojavljuje kasnije u životu, no sve je više oboljelih i mlađe dobi
Može li dijete dobiti dijabetes ako jede previše slatkiša ili ne?
Kada žena ostane trudna, svašta joj prolazi kroz glavu - što je dobro za moje dijete, a što nije? Pa se tako ponekad nametne i pitanje: "Može li moje dijete dobiti dijabetes ako ja u trudnoći jedem puno slatkiša?".
- Ako majka uzima velike količine slatkiša u trudnoći udebljat će se, a može razviti i gestacijski (trudnički) dijabetes. Kao posljedica toga dijete se rađa preveliko i preteško, a može imati neke druge ponekad i teške razvojne poremećaje, ali ne i dijabetes. Postoji tek nešto veća učestalost dijabetesa u ove djece u odrasloj dobi - objašnjava prof. dr. sc. Miroslav Dumić, pedijatar, dječji endokrinolog i dijabetolog iz Poliklinike A. B. R. u Zagrebu.
Inače, u Hrvatskoj trenutno oko 1200 djece u dobi do 18 godina boluje od dijabetesa, i to gotovo isključivo od tipa 1. Svake godine se pojavi oko 130 novooboljelih. Neke roditelje brine mogu li njihova djeca dobiti dijabetes ako jedu previše slatkiša.
Dijabetes tipa 1 je autoimuno oboljenje u kojem protutijela, koja se stvaraju u organizmu bolesnika, uništavaju stanice gušterače odgovorne za lučenje inzulina - a insulin je neophodan za održavanje normalnih koncentracija glukoze u krvi.
- Uzimanje velikih količina slatkiša nema bitnijeg utjecaja na razvoj dijabetesa tip 1. Radi se o autoimunom procesu koji rezultira postupnim propadanjem stanica koje stvaraju inzulin, što će neminovno prije ili kasnije rezultirati potpunim manjkom inzulina - kaže prof. dr. sc. Dumić.
Dodaje kako to pak dovodi do hiperglikemije (povišene koncentracije šećera u krvi), povećane koncentracije šećera u mokraći, učestalog mokrenja i osjećaja žeđi te gubitka na tjelesnoj težini unatoč tome što dijete uzima velike količine hrane.
- Uzimanje velike količine kalorija uz istovremeno nedostatnu tjelesnu aktivnost, dovodi međutim do pretilosti, posljedične rezistencije na inzulin (zbog obilja masnih stanica koje slabije reagiraju na inzulin potrebne su veće količine inzulina za održavanje normalnih koncentracija šećera) i razvoja dijabetesa tip 2 - napominje ovaj stručnjak.
Naglašava da, obzirom da je danas pretilost poprimila epidemijske razmjere i u svijetu i u Hrvatskoj, sve više je oboljelih od dijabetesa tipa 2, uključujući i ljude mlađe životne dobi. Kaže kako se dijabetes tipa 2 u početku može regulirati zdravom prehranom i tabletama, no ako pacijent ne izgubi višak kilograma, a to uspije tek manjem broju njih, s vremenom se najčešće mora uvesti terapija inzulinom.
- Od izuzetne je važnosti zato danas educirati mlade ljude o potrebi zdrave prehrane I provođenju tjelovježbe. To je zapravo jedini način da se zaustavi trend stalnog porasta broja oboljelih od dijabetesa tipa 2, koji u slučaju loše regulacije u konačnici dovodi do teških kroničnih komplikacija na krvnim žilama, živcima,očima i bubrezima - objašnjava prof. dr. sc. Miroslav Dumić koji je i predsjednik je društva "Veliki za male sa šećernom bolesti“ te Društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Hrvatskog liječničkog zbora.
Od dijabetesa tipa 1 boluje oko 10 posto pacijenata, a tipa 2 - oko 90 posto njih.