Herniju diska ima svaki četvrti čovjek, no toga nije ni svjestan

Hernija diska slabinske kralježnice javlja se u 3 do 4 posto populacije, a najčešće se pojavljuje u starosnoj dobi od 30 do 50 godina. Posljedica je degenerativnih promjena intervertebralnog diska, hrskavičnog amortizera koji se nalazi između dva kralješka.

Savjeti i vježbe koje pomažu u prevenciji bolova u leđima

1. Sjednite uz naslon stolca i pripazite da su leđa uspravna, a glava u takvom položaju da je vrat u ravnini s kralježnicom, a brada malo povišena. U početku, možete si pomoći s olovkom koju treba postaviti na vrh glave kako biste postigli ravnu liniju.

2. Možete se lagano nasloniti na naslon stolca, s tim da ispod lumbalnog dijela kralježnice treba postaviti jastučić, zarolanu jaknu, ručnik ili nešto slično. Na taj način kralježnica se neće izviti u oblik 'žlice' već će ostati u pravilnom položaju.

3. Povremeno ustanite i prošečite. To bi trebalo učiniti svakih 20 do 30 minuta, kako biste promijenili položaj i tako smanjili pritisak na mišiće koji podupiru kralježnicu.

4. Vodite računa da su ramena podignuta i 'otvorena', odnosno povremeno napravite vježbu kojom ćete ih 'otvoriti'. Vježba je vrlo jednostavna: Ispružite ruke ispred sebe, u ravnini očiju, s dlanovima ispruženim prema gore, pa ih polukružno povucite prema nazad (kao da se predajete).

5. Povremeno izvedite vježbu za razgibavanje lopatica: Otiđite u kut sobe, stanite otprilike na korak od zida, pa postavite svaku ruku na jedan zid. Potom napravite nekoliko spuštanja gornjeg dijela tijela prema zidu.

6. Spustite se na pod, na koljena i na ruke, koje su ispružene. Leđa moraju biti ravna. Ispružite desnu ruku i lijevu nogu i kratko ostanite u tom položaju, pa ih vratite. ponovite s drugom rukom i nogom, pazeći da leđa ostanu ravna.

7. Vrlo je važno pripaziti i na disanje: Pravilan položaj kod sjedenja olakšava nam pravilno disanje, no većina nas ne diše kako treba. Zato povremeno na to obratite pažnju, jer jedino tako možete steći naviku da počnete disati pravilno.

Dr. Polt: Hernija diska je danas problem kod mnogih, a nisu je ni svjesni

- Uz razne vrste trauma i ozljeda, dugotrajno sjedenje u lošem položaju jedan je od najčešćih uzroka bolova u leđima. Ako je kralježnica savinuta pod krivim uglom, narušava se balans mišića koji ju podupiru, što dugoročno može dovesti i do oštećenja na kostima. Najčešće je to hernija diska, kaže dr. Gabriel Polt, kiropraktičar porijeklom iz Nebraske u SAD-u, koji već nekoliko godina ima privatnu praksu u Zagrebu. Dodaje kako je to problem kod mnogih ljudi, koji toga možda i nisu svjesni.

- Postoje istraživanja koja ukazuju na to da herniju, odnosno deformaciju kralježničkog diska, ima jedan od četvero ljudi, pri čemu mnogi možda i ne osjećaju simptome, kaže. Naime, ako nema pritiska na živac, može se javiti tupa i dosadna bol na području gdje postoji oštećenje, obično uslijed nekih pokreta, no funkcija i pokretljivost su najčešće održani. Ukoliko je, pak, došlo do pritiska na živac, bol može postati vrlo neugodna i širi se te može dovesti do slabije pokretljivosti. Kod pritiska na živac u vratnoj kralježnici bol se širi prema ramenu i u ruku i reflektira u lopatici. Mogu se javiti i trnci, pa i gubitak snage u rukama. S druge strane, kod pritiska na živac u slabinskoj kralježnici, bol se osjeća u donjem dijelu leđa i širi u stražnjem dijelu bedra, listu, pa sve do stopala i ponekad može biti tako jaka i oštra da otežava kretanje, odnosno da nas 'ukoči'.

- To se može javiti i kod nekih svakodnevnih radnji kod kojih tijelo nije u pravilnom položaju, na primjer dok peremo zube, ili suđe. Slično je i s peglanjem, kao i svim onim poslovima koje obavljamo u sjedećem položaju, uz naginjanje prema naprijed, kao što je vezivanje cipela djeci i slično. Dobra je vijest da se većina ozbiljnih problema može prevenirati, pa i to da se i kod teških stanja relativno vrzo može doći do poboljšanja, kaže dr. Polt.

- Na primjer, većina nas na poslu ili u automobilu sjedi tako da je kralježnica posve iskrivljena, a ramena su pognuta prema naprijed. Malo povlačenja u stolcu tako da leđa oslonimo uz naslon, mogu donijeti ogromnu razliku. Pritom treba paziti da sjedite ravno, tako da je kralježnica ravna od vrha glave do sjedala. Osim toga, jako je važno voditi računa da povremeno ustanemo i promijenimo položaj, tako što ćemo malo prošetati, savjetuje dr. Polt. Kad perete zube ili suđe, treba paziti da se približimo sudoperu, kako bismo imali manju potrebu biti neprirodno sagnuti, dok kod peglanja treba voditi računa da nam je daska za peglanje na primjerenoj visini.

- U mnogim drugim situacijama, primjerice kod podizanja tereta ili saginjanja, treba naučiti kako se pravilno izvode ti pokreti. Svima bih za to savjetovao vježbanje u teretani, gdje se takvi pokreti najbolje mogu naučiti. Nakon toga zasigurno nećete imati problema, savjetuje dr. Bolt.

Kiropraktičar i fizijatar mogu pomoći da izbjegnete operaciju

Kiropraktika, kao i fizikalna terapija, odnosno redovito vježbanje, značajno mogu pomoći kod bolnih stanja, čak i u nekim slučajevima ukliještenja živca u kojima su liječnici preporučili operaciju, ističe dr. Polt.

- Poboljšanje stanja nerijetko se može postići za 6 do 8 tjedana, a u mnogo slučajeva i do te mjere da čovjek više nema ozbiljnih problema, ako se drži pravila prevencije i redovito vježba, kaže dr. Polt. Dodaje kako se to odnosi na mnoge vrste uzroka, od sportskih ozljeda, lošeg držanja dok sjedimo, pa i za probleme koji su povezani s osteoporozom i nekim degenerativnim promjenama.

- U pravilu, ako nema nekih ozbiljnih neuroloških promjena, odnosno ako nije izgubljena funkcija mišića, u većini slučajeva su poboljšanja moguća, kaže. Pritom se kiropraktičaru možete obratiti s nalazima, odnosno snimkama kralježnice, ali i bez njih. Važno je samo voditi računa da idete kod osobe koja ima odgovarajuće certifikate i iskustvo.

Pripazite s torbama

Ako svakodnevno nosite ruksak s opremom za posao, ili potrepštinama za dijete, nosite ha onako kako je predviđen: s obje ručke na leđima, a ne prebačen preko jednog ramena. Na taj način se težina u ruksaku ravnomjernije raspoređuje, pa je veća vjerojatanost da nećete kriviti leđa, pojašnjava dr. Polt.

- Dobro je nabaviti ruksak koji ima mogućnost vezivanja i oko struka, što dodatno pomaže da se smanji pritisak na ramena i gornji dio leđa. S druge strane, žene koje nose teške poslovne torbe trebale bi nabaviti one s dugačkim remenom, kako bi ju mogle nositi kao poštarsku torbu, savjetuje dr. Polt. Alternativa tome je da teret rasporedite u dvije torbe, pa nosite svaku u jednoj ruci, dodaje.

Tableta protiv bolova ne rješava problem

- Kada se pojavila bol, to znači da se događa nešto ozbiljno, pa se nikako ne preporučuje da se koncentrirate samo na rješavanje boli tabletama. Otiđite do liječnika, fizijatra ili kiropraktičara, kako biste utvrdili o čemu je riječ, savjetuje dr. Polt. Naravno, ako je bol takva da ju ne možete izdržati, treba si pomoći tabletom, no nemojte ih piti dulje od 5 dana, jer tablete protiv bolova nakon duljeg vremena mogu izazvati gastrointestinalne probleme i napraviti ozbiljnu šteti-

- Osim toga, tableta protiv bolova neće riješiti problem, kaže.

Ponekad potrebni i dodatni pregledi

Stres je jedan od najčešćih uzročnika bolova u leđima, posebice u vratu i gornjem dijelu leđa, dok bol u donjem dijelu leđa može biti povezana i s reumatoidnim artritisom, poremećajem u radu bubrega (ili upalom bubrega). Uzrok bolova u donjem dijelu leđa kod kod žena može biti povezan i s ginekološkim problemima, među kojima su endometrioza, ciste i tumori na jajnicima ili fibrom maternice. Stoga ne zanemarujte bolove koji traju i obavezno se posavjetujte s liječnikom obiteljske medicine o tome koje biste preglede trebali obaviti.

Zagrijte tijelo prije vježbanja

Ako postoje ozbiljniji problemi s kralježnicom, fizijatar ili kiropraktičar savjetovat će vam vjerojatno i neke vježbe. Bilo bi dobro vježbati svakodnevno, jer to može značajno doprinijeti tome da se popravi stanje. No, nije svejedno kada vježbamo.

- Obično se preporučuje vježbanje ujutro, no prije vježbanja trebalo bi svakako zagrijati tijelo i malo se razgibati. Zato je bolje prvo obaviti jutarnju higijenu, pripremiti doručak i slično, pa tek 30-ak minuta nakon ustajanja odraditi vježbe, savjetuje dr. Polt. Osim toga, bolji učinak imat ćete ako vježbate više puta tijekom dana, pa je dobro pokušati se organizirati tako da nekoliko ponavljanja vježbi odradite u pauzi na poslu, a pogotovo pred večer.