'Još se žena nisam odrekao, uz biklu se bolje ljubi, grli, mazi...'

“U čast lozi i kozi”, biklilo se prošli vikend u Vrgorcu na 19. pučkoj fešti Biklijadi.

Rodili su vrgorački vinogradi, ove je godine grožđa bilo u izobilju i bačve su u podrumima pune sjajnog mladog vina. I upravo u čast mladog vina i kozjeg mlijeka Vrgorčani njeguju tradiciju spravljanja bikle, napitka za koji mnogi kažu da je dokazani afrodizijak. Ovaj napitak još je od davnina zauzimao važno mjesto na južnodalmatinskim otocima i u Dalmatinskoj zagori, osobito u teškim životnim uvjetima, kad je vraćao snagu nemoćnima, trudnicama, ali i služio za opuštanje uz ognjište nakon napornog radnog dana. Spravljaju je Vrgorčanke muževima, a koliko je potvrđeno djelovanje bikle kao afrodizijaka, ne poriču. Zagonetno se smješkaju Ljilja, Desa, Mira, Branka i Dijana, žene iz KUD-a Dusina.

- Ma biklim ja mome Anti još i danas - kroz šalu kaže Neda Kalajžić, a njezin sedamdeset šestogodišnji suprug zagonetno dodaje:

- Još se nisam žena odrekao. Dobro je zabiklit svaki dan, pogotovo kad krenu duge jesenske noći.

- Najbolje je mlado crno vino i staro kozje mlijeko, a ovo je vrijeme kad mošt vri, a koze se puštaju na bogatu ispašu prepunu mirisnih, ljekovitih trava. Za dobru biklu najbolji je omjer dva naprema jedan. Dva dijela vina, a jedan mlijeka - priča nam njihov sumještanin Nediljko Pavlinović te dodaje uz osmijeh:

- Bikla je piće za starce i mlade. Kad je piješ, osjećaš se bolje. Možeš bolje grlit, ljubit, pazit i mazit. Pili su je moj pradid, did, ćaća, a i ja.

PROBUDITE STRASTI Pet seks poza koje muškarci obožavaju - neke su zahtjevne

I za ovu, 19. Biklijadu, Vrgorčanke su po cijele dane spravljale biklu i spremno je nudile posjetiteljima, koji su s posebnim guštom uživali u čarobnom ljubičastom napitku.

- Vrenjem mošta i zrenjem vina bikla postaje sve jača, mijenja boju do tamnije te je kao takvu pijemo mjesecima. Bikliti se može crnim vinom tijekom cijele godine, ali je ipak najbolja u listopadu i studenom - priča nam Ljilja Herceg iz Dusine, malog mjesta pokraj Vrgorca, dok spretnim miješanjem dodaje kozje mlijeko u crno vino kako bi postigla savršen omjer.

Od vina Prč Sućurani su se previše seksali

Bogovi ga zovu nektar, ljudi Prč... A uzdiže muške snage do oblaka, stihovi su pjesnika Danka Angjelinovića (1893–1963) iz Sućurja na Hvaru. Od davnina se stanovnici ovoga kraja kunu u njegova afrodizijačka svojstva. Loza je bila zamrla, a spašena je trudom mjesnog vinara Vjekoslava Vujnovića i njegova sina Jurja. Ime su mu priskrbili mali nabijeni grozdovi nalik na muško spolovilo. Sućuraj je u zlatno doba tog vina bio razvikan po “muškoj snazi”. Sućurane je prč u prošlosti stajao i nadimka “kilavci”, jer se smatralo da imaju problema s ispadanjem kile od preučestalog seksa. Ovu samoniklu sortu još je u 19. stoljeću istraživao ampelograf Stjepan Bulić, jedan od prvih hrvatskih vinogradarskih znanstvenika.

Zigante: Tartufi me čine poletnijim i sretnijim

Za tartuf se od davnina vjeruje da je moćan afrodizijak, a znanstvenici su dokazali da u tartufima ima feromona koji potiču seksualnu aktivnost. Kralj tartufa Giancarlo Zigante iz Livada i njegova obitelj desetljećima se bave tartufima, a sam Giancarlo se više od 45 godina “druži” s tom delicijom.

- Tartuf je afrodizijak, a u mojoj obitelji obožavamo ga jesti na nebrojene načine. Odlično se sljubljuje s jajima, kao i s mesom, ribom i tjesteninom. Čak su odlični u kombinaciji s majonezom i kečapom, kao dodatni prilog nekom jelu. Imamo i bijelu te crnu čokoladu s tartufima što posebno, kao ‘užitak za nepce’, vole turisti - rekao je Giancarlo, koji priznaje da i sam jednom tjedno jede tartufe.

- Mnogi mi kažu da se nakon delicija s tartufima osjećaju poletnije, puni energije i nekako sretniji, pa sigurno ima nešto u tome da je tartuf afrodizijak. Čak se i ja osjećam mlađi nego što jesam - ispričao je Zigante. Za potpuni užitak za nepce najbolje ga je svježeg naribati na jelo. Tad su njegova aroma, boja i miris najjači. U Istri se mogu pronaći dvije vrste tartufa: bijeli koji raste u sivoj zemlji i crni koji raste u crvenoj zemlji. Bijeli tartuf je najskuplji i najkvalitetniji, a ima jak i specifičan miris. Crni tartuf je slabijeg mirisa, izvana je crn, a unutra tamnosmeđi.

- Tartuf je nakon kupnje najbolje pojesti odmah, a u hladnjaku može stajati u staklenki od 4 do 5 dana, omotan krpom ili papirnatim ubrusom, kako bi očuvao svježinu i miris. Nakon pečenja mesa ili pak ribe dovoljno ga je svježeg naribati na hranu i užitak je zajamčen - rekli su nam iz obitelji Zigante.

Uz slatku Hrapoćušu zabavlja se dugo u noć

Bračka torta hrapoćuša sprema se više od 350 godina po originalnoj recepturi u mjestu Dolu. Ta slastica robusna izgleda neizostavna je na otočnim svadbama i svečanostima, a ime nosi po crvenkastom grubom kamenu kojim su mještani nekad gradili zidove i kuće, a uvedena ja i na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Od davnina joj se pripisuju afrodizijačka svojstva, što ne čudi jer u originalni recept ide gotovo kilogram oraha, a riječ je i o izuzetno bogatoj namirnici, jer dolske žene u smjesu umute mnoštvo jaja i šećera.

- Recept se prenosi s koljena na koljeno, a ta je torta odavno osvojila cijeli Brač i neizostavna je na svadbama, krštenjima, za Uskrs i Božić. Slastica je uz koju se uvijek veselilo, a pripisuju joj se snažna afrodizijačka svojstva. Inače, hrapoćuša je izvorno kamen kojeg u Dolu ima u izobilju, a torta je dobila ime jer izgledom zorno podsjeća na taj hrapavi kamen crvenkaste boje. To je najslavniji dolski proizvod, o ovoj torti su se snimali i dokumentarci. Proslavila je ovo selo, a i našu gastronomiju – rekao je Pavao Matulić iz dolske konobe Toni, u kojoj se služe domaće lokalne delicije i proizvodi.

Još donedavno nije bilo zapisanih recepata o ovoj torti, nego su ga mještanke prenosile usmeno na mlađe naraštaje. Poznata je i pod nadimkom “brački slatki afrodizijak”, a da se ne prepusti zaboravu brinu i članovi Udruge Hrapoćuša za zaštitu starina, kulture i izvornih običaja.

- Na blagdan sv. Roka, 16. kolovoza, tradicionalno se održava Noć hrapoćuše. Svake godine spremamo poseban program te sve pozivamo da svrate u Dol i uvjere se u čarobna svojstva ove torte. Nakon nekoliko dobrih zalogaja hrapoćuše zadivit ćete partnerice svojom ljubavnom snagom – dodala je Matulić.

Barbara Matulić Barica iz Udruge Hrapoćuša za zaštitu starina, kulture i izvornih običaja modificirala je izvorni recept te je brašno zamijenila mljevenim bračkim bademima. Dodaje kako se ta torta može i zamrznuti te vaditi za vesele prigode, a da neće puno izgubiti na okusu.

Recepti za buđenje strasti:

BIKLA

SASTOJCI: 6 dl mladog crnog vina, 2 dl kozjeg mlijeka

PRIPREMA: Vino ulijte u posudu i lagano dolijevajte kozje mlijeko neprekidno miješajući. Važno je pravilno dodavati i miješati da se tekućina ne bi progrušala.

PIRE KRUMPIR S CRNIM TARTUFIMA

SASTOJCI: 40 g crnog tartufa, žlica maslinova ulja, 1 kg krumpira,100 g maslaca, sol i papar

PRIPREMA: Krumpir kuhajte dok ne omek??a. Ocijedite, dodajte maslac, sol, papar te crne nasjeckane ili naribane tartufe. Dodajte maslinovo ulje. Načinite pire krumpir i poslužite ga kao prilog.

PUREĆA PRSA S BIJELIM TARTUFOM

SASTOJCI: 90 g bijelog tartufa (mljeveni), 800 g purećih prsa, 40 g maslaca, 200 ml vrhnja za kuhanje, sol, papar

PRIPREMA: Maslac rastopite u tavi, dodajte začinjene pureće odreske te ih pecite na laganoj vatri 10-ak minuta. Izvadite meso te u tavu dodajte vrhnje za kuhanje i tartuf. Umak po potrebi začinite, prokuhajte i dodajte pureće odreske. Prokuhajte još 2 minute.

JUNEĆI ODRESCI S CRNIM TARTUFOM

SASTOJCI: 90 g crnog tartufa, 800 g junećih odrezaka, 40 g maslaca, 200 ml vrhnja za kuhanje, sol i papar

PRIPREMA: Maslac rastopite na tavi i dodajte začinjene odreske. Popržite ih oko tri minute sa svake strane te potom izvadite meso sa strane. Na maslac dodajte vrhnje za kuhanje i crni tartuf (mljeveni) te začinite. U gotov umak dodajte odreske te još kratko propirjajte i po želji dodaje nekoliko kapi maslinova ulja.

SIROVA MORSKA JAJA DAVALA SU SNAGU STARIM RIBARIMA

Morska jaja su, prema narodnoj predaji, jedan od najjačih afrodizijaka Jadrana. Intenzivnog su gorkastog okusa koji se neće svidjeti svima jer se ponajprije jedu sirova, iako ih u restoranima znaju kombinirati s tjesteninom ili poslužuju nakapana limunom i maslinovim uljem. Žive na kamenu, a kad ih se rasiječe, nalik su žumanjku. Nude se na jelovniku splitskog restorana Noštromo, a vlasnik Zlatko Marinović kaže da su ih stari ribari jeli sirova i bez ikakvih dodataka te ih smatrali afrodizijakom koji im daje snagu.

HRAPOĆUŠA

Biskvit:

SASTOJCI: 12 žutanjaka, 40 dag šećera, naranča, čašica maraschina, vrećica vanilin šećera, žlica krušnih mrvica, 1/2 kg badema ili 30 dag brašna

PRIPREMA: Zamiješajte 12 žumanjaka i šećer, dodajte sok i malo izribane korice od jedne naranče te čašicu maraschina. Kad dobro utučete smjesu, dodajte žlicu krušnih mrvica. U smjesu uspite pola kilograma mljevenih badema (može i brašno) te izlijte u kalup za tortu ili posudu za pečenje od 4 litre. Posudu obložite papirom za pečenje. Pećnicu ugrijte na 180°C i pecite 45-50 minuta. Kako biste vidjeli je li biskvit gotov, možete ga probosti čačkalicom.

Gornji dio hrapoćuše:

SASTOJCI: 75 dag oraha, 70 dag šećera, 8 bjelanjaka, vrećica vanilin šećera, limun

PRIPREMA: Očišćene orahe isijecite nožem na četiri-pet dijelova te ih uspite u posudu za kuhanje sa šećerom i 8 bjelanjaka. Dobro miješajte drvenom žlicom dok ne zakuha. Potom dodajte vanilin šećer i sok od jednog limuna. Smjesu stavite na biskvit, a to radite od ruba prema sredini. Potom cijelu tortu ponovno stavite u pećnicu dok ne porumeni. Ohladite je i poslužite.