Disleksija: Znakove za uzbunu treba prepoznati na vrijeme

Čak 40 posto djece u Hrvatskoj ima teškoća s učenjem, a 30.000 bori se s disleksijom, upozoravaju stručnjaci Hrvatske udruge za disleksiju koja obilježava 20 godina djelovanja. 

Predsjednica udruge Stanislava Leljak-Turžanski apelira na roditelje i učitelje:

- Disleksiju je ključno prepoznati na vrijeme kako bi se djetetu individualizirano pristupilo i omogućilo mu da razvije puni potencijal. Uočite li da dijete crta isključivo olovkom, a ne bojicama i da su crteži jednostavni i bez detalja ili da ima problema s obuvanjem cipela na vezice, potražite mišljenje logopeda ili psihologa.

Također, oskudan rječnik kod djece predškolske dobi, slabije izražavanje i nezainteresiranost za slušanje priča samo su neki od alarma koje roditelji moraju shvatiti ozbiljno, a dodatno se mogu informirati na www.hud.hr. Stručnjaci pozivaju roditelje da ozbiljno shvate problem jer disleksija se najčešće ne pojavljuje sama. Poremećaj čitanja praćen je i poremećajem pisanja (disgrafijom ) - pogledajte primjer pisanja djevojčice koja pati od disleksije, teškoćama u matematici (diskalkulijom) te srodnim teškoćama učenja i pamćenja koji postaju ozbiljna prepreka za svladavanje školskoga gradiva te najveći neprijatelj dječjeg samopouzdanja. 

- Tijekom povijesti, a nažalost i danas, disleksičari su nosili stigmu neinteligentnih ljudi. No disleksičari su prosječnih, a često i natprosječnih intelektualnih sposobnosti. Isaac Newton, Leonardo da Vinci, Walt Disney, Tom Cruise, Anthony Hopkins samo su neki od njih - ističe Leljak Turžanski.

Roditelji mogu riješiti upitnik na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju i otkriti treba li njihovo dijete pomoć.

Riječ stručnjaka: Stanislava Leljak-Turžanski 

Djeci s disleksijom treba dati više vremena za test

Djeca s poremećajima čitanja i pisanja ne trebaju poseban školski program jer ona mogu pratiti i učiti jednaku količinu informacija kao i sva druga. Međutim, nužno je prilagoditi metode ispitivanja takvoj djeci. Primjerice, kako dijete s disleksijom ne može istodobno slušati i pisati, diktati su za njih nemoguća misija. 

Također, kod napisanih pitanja disleksičarima treba dati više vremena ili smanjiti opseg testa jer im je potrebno dulje da pročitaju i razumiju zadatak. Nužno je educirati stručnjake i roditelje o poremećajima čitanja i pisanja kako bi i učitelji pomogli pri prepoznavanju problema. Nedostatak je nedovoljan broj logopeda u ustanovama poput domova zdravlja. 

John Lennon

Jedan od najutjecajnijih glazbenika svih vremena vodio je bitku s disleksijom. U školi je bio loš učenik, smatrali su ga lijenim i imao je slabe ocjene, no to ga nije spriječilo da slijedi svoj san te napiše neke od najljepših pjesama svih vremena. Brojni su disleksičari završili fakultete i ostvarili zavidne znanstvene karijere, no u standardnim školskim programima oni su se morali truditi dvostruko više nego oni bez tog poremećaja.

Pablo Picasso

Nedavno je istraživanje pokazalo kako mnogi disleksičari radije rješavaju probleme promišljanjem i stvaranjem nego govorenjem. Zbog toga razvijaju vještine koje su im potrebne za uspjeh u umjetničkim i kreativnim zanimanjima. Možda je upravo disleksija zaslužna za razvijanje Picassova talenta.

Prepozna li se disleksija na vrijeme, učenje neće postati noćna mora...

Čudne pogreške u pisanju poput zrcalnog pisanja slova, ulaganje velikog truda, a ostvarivanje slabih rezultata, izmjena jako uspješnih i izrazito neproduktivnih dana mogu upućivati na disleksiju kod djece školske dobi.

Djeca disleksičari imaju teškoće u razumijevanju pročitanog te im učenje postaje noćna mora, a tu veliku ulogu imaju roditelji i učitelji, kaže prof. Stanislava Leljak-Turžanski i dodaje:

- Djeca se ne vole osjećati drukčije od drugih vršnjaka jer se tako izdvajaju i postaju predmet zadirkivanja. Mnogi disleksičari vješto prevare i roditelje i učitelje te svoje teškoće kompenziraju dodatnim trudom ili učenjem napamet. Nužno je djetetu objasniti kako zbog poremećaja čitanja i pisanja ono nije ništa nesposobnije od drugih. Terapijom će se djetetu omogućiti bolje razumijevanje pročitanog što označava i početak uspješnijeg učenja. Uz disleksiju često se pojavljuje i disgrafija. Dok piše, dijete ne razlikuje slova, neispravno ih oblikuje te ponavlja riječi u rečenici. 

No 75% učenika s disleksijom ima ozbiljne teškoće i u matematici. Ako dijete zrcalno okreće znamenke, zamjenjuje jedan broj drugim, pogrešno prepoznaje računske simbole i znamenke, riječ je o diskalkuliji. 

Liv Tyler

Glumica Liv Tyler progovorila je o svojoj borbi s disleksijom te rekla kako često nije mogla pročitati ni vlastiti rukopis, koji se vremenom pogoršavao. Važno je shvatiti da se disleksije ne treba sramiti - ona nije posljedica ničijeg pogrešnog postupanja ili lošeg odgoja nego urođeni način mišljenja i opažanja koji može biti prednost.

Agatha Christie

Pisanje mi je oduvijek bilo izuzetno teška vještina, no jednostavno sam se pomirila s tim, izjavila je Christie. Usprkos disleksiji postala je najprodavanija autorica svih vremena čije su knjige prodane u četiri milijarde primjeraka, a njezin je rad ostao izvorom inspiracije za generacije pisaca nakon nje.

Harrison Ford

Slavni glumac vjeruje kako mu je upravo početni školski neuspjeh uzrokovan disleksijom pomogao da otkrije svoj istinski poziv. Iako je najveća ocjena koju je ikad dobio bila trojka, Ford se zbog toga više trudio i na kraju na filmu odigrao velikog pustolova Indianu Jonesa, koji mu je donio svjetsku slavu. 

Ako umjesto “brod” dijete napiše “borod”, mudro je potražiti savjet logopeda

Učitelji ‘starijega kova’ disleksiju malo teže prihvaćaju kao problem koji onemogućuje učenje pa je edukacija nužna, objašnjava predsjednica Hrvatske udruge za disleksiju Stanislava Leljak-Turžanski te napominje da u udruzi ima jako puno roditelja koji pomažu i savjetuju druge obitelji u shvaćanju problema te nastavlja: 

- Čak i ako se netko srami disleksije u odrasloj dobi, može potražiti pomoć logopeda ili kupiti stručnu literaturu koja će mu olakšati čitanje i razumijevanje pročitanog. 

No s obzirom na to da je rano prepoznavanje iznimno važno, roditelji i odgojitelji problem će najlakše primijetiti ako dijete ima teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo-glas), teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi, radi strukturalne pogreške, odnosno premješta ili umeće slova unutar riječi (npr., vrata-trava, novi-vino). 

Česte su i zamjene sličnih slova poput b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž pa riječi vrlo često pišu ovako: “dobar-bodar”, “bebica-dedica”, “bili-pili”, “nema-mene” - pogledajte primjere. Disleksičari mijenjaju i fonetski slična slova (d-t, g-k, b-p, z-s; “drži-trži”, “brati-prati”, “grije-krije”). Potkradaju im se i zamjene slogova, i to najčešće on-no, ej-je, mi-im, do-od, a zbog teškoća u čitanju često nagađaju pa umjesto “mračni” pročitaju “mačka”. Moguće je i dodavanje slova i slogova (npr., brada-barada, mrkva-markva, brod-borod), ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena), teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno) te vraćanje na već pročitani red. 

Albert Einstein

Zbog disleksije Einsteinu je bilo teško pamtiti činjenice. No iako često nije znao koji je mjesec u godini, ovaj je genij uspješno rješavao neke od najkompliciranijih matematičkih formula svog vremena. Briljantni fizičar nikad nije potpuno svladao ispravno vezanje vezica na cipelama, ali njegova znanstvena dostignuća i dan-danas određuju smjer znanosti.