Od 1688. do 1786. godine zabilježeno je 1109 čudesnih događaja u vezi Majke Božje Bistričke koji su priznati tek poslije pomnih istraživanja i pouzdanih svjedoka
BLAGDAN VELIKE GOSPE
Čudotvorna svjetlost Majke Božje koja se ne gasi: Ukazala se vjernicima, ozdravila ih...
Marija Bistrica, smještena u pitomom srcu Hrvatskog Zagorja, za Hrvate predstavlja ono što su Lourdes za Francuze, Fatima za Portugalce, ili Čenstohova za Poljake. Ovo svetište posvećeno Majci Božjoj Bistričkoj stoljećima je vjersko središte koje privlači milijune hodočasnika koji dolaze moliti pred čudotvornim kipom Djevice Marije s Djetetom u naručju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kip najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine.
Sveto svjetlo otkrilo kip Majke Božje
Jedno od najpoznatijih čuda dogodilo se u kasnim večernjim satima davne 1588. godine. Tadašnji župnik Luka, predan molitvi u crkvi, iznenada je opazio snažnu svjetlost koja je obasjala čitavu crkvu. Isprva je pomislio da se radi o požaru, ali kad se približio izvoru svjetlosti, nije pronašao nikakve znakove vatre. Sutradan, vođen intuicijom i vjerom, odlučio je prekopati prostor ispod crkvenog kora i tamo, ispod slojeva zemlje, otkrio je zakopani kip Djevice Marije. Taj trenutak označio je povratak kipa na oltar, gdje je ponovno postao središtem hodočašća i molitvi.
Kip je kroz povijest više puta bio skrivan kako bi ga zaštitili od turskih osvajanja. Posljednji put je pronađen i postavljen na oltar 15. srpnja 1684. godine, nakon što ga je, po legendi, sakrila mlada žena u modroj haljini koja je došla župniku u snu i zamolila ga da vrati kip na njegovo mjesto. Upravo od tog vremena, Marija Bistrica postaje jedno od najvažnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.
Ozdravila bolesnu ženu i ukazala se zarobljenim kršćanima
U nedjelju, 16. srpnja 1684.godine, Magdalena Paulec, plemkinja i patron župe u Mariji Bistrici, dovela je u crkvu svoju kćer Katarinu koja je nošena oko oltara tri puta i zatim čudesno ozdravila. Istog dana u turskoj Kaniži Majka Božja ukazala se sedmorici zarobljenih kršćana rekla im:
- Nemojte se dječice bojati, nego imajte pouzdanje. Ja sam 40 i više godina bila slijepa, a danas sam primila vid u Bistrici. Zagovorite se poći onamo i bit ćete oslobođeni - nakon čega je oslobođena od Turaka Kaniža i cijela Ugarska.
U periodu od 100 godina zabilježeno je 1109 čudesnih događaja.
Kip ostao netaknut u požaru
Čudotvorna snaga kipa potvrdila se i 1789. godine, kada je veliki požar uništio gotovo cijelu crkvu, no kip Majke Božje ostao je netaknut. Ovaj događaj dodatno je učvrstio vjeru u nadnaravnu moć kipa, a crkva u kojoj se nalazi proglašena je bazilikom 1923. godine od strane pape Pija XI, čime je dobila poseban status u vjerskom životu Hrvatske.
Kip Majke Božje Bistričke izrađen je od drveta u gotičkom stilu, visok 112 cm i tamne boje. Iako ga nije krasilo zlato niti druge dragocjenosti, kroz stoljeća je postao najvrednija svetinja hrvatskog naroda. Ovaj kip jedan je u nizu crnih Madona, odolijevao je ratnim opasnostima, progonima i požarima, simbol je vjere i nade za mnoge vjernike.
Novi oltari u crkvi i novi požar
Hrvatski sabor ispunio je obećanje 1715. godine kada je o svom trošku dao podići glavni oltar uz koji je stajao kip Majke.
Kako bi se olakšao pristup bistričkoj župnoj svetinji, Hrvatski sabor dao je 1721. sagraditi cestu od Kašine preko Laza do Bistrice. 1791. je iz nepoznatog razloga uklonjen. Župnik Josip Šandor Djalski 1791. godine sagradio je novi klasicistički oltar za čudotvorni kip Majke Božje Bistričke. Taj je oltar nekim čudom ostao neoštećen u požaru 1880. No, sudbina tog oltara, kao i zavjetnog baroknog oltara Hrvatskog sabora iz 1715., ostala je nepoznata.
Tijekom gradnje, 14. kolovoza 1880., uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim glavnog oltara s kipom Majke Božje.
Crkva postaje bazilika
Zbog činjenice da je svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici bilo prvo mjesto među Marijinim svetištima u Hrvatskoj, a na zahtjev zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, papa Pio XI. daruje svetištu i župnoj crkvi u Mariji Bistrici naslov i prava male bazilike (basilica minor); to se dogodilo 4. prosinca 1923.
Ondje su domaći teolozi organizirali veliki Međunarodni marijanski kongres u svibnju 1971. godine.
Svjesni važnosti i veličine svetišta, crkvene vlasti su ga koncem iste godine proglasile Nacionalnim marijanskim svetištem. Kako bi se održalo sjećanje na velika pastoralna i duhovna slavlja utemeljili su blagdan Majke Božje Bistričke koji se obilježava 13. srpnja. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer Gospin kip i Isusa uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca okrunio je zlatnom krunom i Majku Božju Bistričku nazvao Kraljicom Hrvata.
7. srpnja 1935. godine čudotvorni kip Majke Božje Bistričke je, uz dopuštenje Kanoničkoga kaptola rimske bazilike svetoga Petra, okrunjen za 250. obljetnicu drugog pronalaska kipa. Okrunjena je s dvije slavljeničke zlatne krune; i Djevica Marija i Isus.
Legende i povijesni zapisi svjedoče o njegovim brojnim čudima, a priče o čudesnoj svjetlosti koja ga je obasjala i sačuvala ostaju duboko ukorijenjene u narodnoj predaji.
Svake godine, tijekom blagdana Velike Gospe, tisuće vjernika hodočaste u Mariju Bistricu kako bi se poklonili pred kipom Majke Božje Bistričke, moleći za njezin zagovor i pomoć. Njezina priča, obilježena čudesima i dubokom vjerom, i dalje odjekuje među ljudima, podsjećajući na svjetlost koja, unatoč svim opasnostima i prijetnjama, nikada nije bila ugašena.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
