Marijanska svetišta glavna su odredišta hodočasnika na Veliku Gospu, kad se slavi uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti pronađen je kraj Knina
Hodočasnici na molitvu Djevici Mariji putuju u po cijeloj zemlji
Jedan od najvećih katoličkih blagdana slavi se 15. kolovoza, na dan kad su vjernici osobito posvećeni Djevici Mariji, za koju se vjeruje da je nakon završetka svog zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u nebo. U četvrtak, na blagdan Velike Gospe, vjernici uz duhovnu obnovu sudjeluju u hodočašćima diljem zemlje kako bi se približili vjeri i još jače povezali sa svojom obitelji. U Hrvatskoj ima više od 100 svetišta na koja danas možete hodočastiti kako biste učvrstili vjeru i družili se s drugim vjernicima, a neka od njih su osobito popularna pa se ljudi odlučuju putovati na svoje omiljeno sveto mjesto.
POGLEDAJTE VIDEO:
Papa Pio XII. je 1. studenoga 1950. proglasio nauk o Marijinu uznesenju na nebo, a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Hrvati su je često nazivali i "kraljicom Hrvata", kao i najvjernijom odvjetnicom Hrvata (fidelissima advocata Croatiae).
Najstariji lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, a potječe iz druge polovice 11. stoljeća. Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Danas su u čast Gospi posvećeni 1162 vjerska objekta i osam katedrala diljem Hrvatske.
Diljem zemlje moći ćete sudjelovati u vjerskim okupljanjima, hodočastiti, biti na misama, procesijama i misnim slavljima te živjeti vjeru.
1. Marija Bistrica
Zagorsko svetište Marija Bistrica najpoznatije je hrvatsko svetište, a svake godine privlači vjernike iz cijele zemlje. Najposjećenije je od svih, a hodočasnici dolaze vidjeti čudotvorni kip Majke Božje Bistričke, koji datira iz 15. stoljeća. Kip je kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, a posljednji je put pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., otkad i počinju hodočašća.
Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine, kad je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Te godine biskupi su ovo svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.
2. Trsat
Prema predaji, U Trsatu se nalazila Sveta kućica u kojoj je Arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti po Duhu Svetom. Ona je tamo osvanula 10. svibnja 1291. godine, a tri je godine kasnije ‘na krilima anđela odletjela’ u talijanski gradić Loreto kraj Ancone, gdje je i danas. Papa Urban V. darovao je trsatskom svetištu čudotvornu sliku Bogorodice koja se štuje kao Gospa Trsatska. Svetište Majke Božje Trsatske jedno je od najstarijih u Hrvatskoj, osnovano je 1291. godine.
3. Sinj
Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske ima tri-stoljetnu povijest koja započinje oslobađanjem od osmanske vladavine. Najvažniji događaji ovog svetišta su dolazak Gospine slike 1687. iz franjevačkog samostana u Rami i čudesna obrana Sinja od osmanske vojske 1715. godine. Uspješna obrana Sinja i dalje je temelj identiteta lokalnog stanovništva, a vjera prema Gospi Sinjskoj koja im je dala snagu proširila se cijelom Dalmacijom i susjednom BiH. Na Veliku Gospu tisuće hodočasnika dolaze u Sinj i osnažuju svoju vjeru na na svečanoj procesiji.
4. Aljmaš
Na ušću Drave u Dunav u istočnoj Hrvatskoj nalazi se još jedno poznato marijansko svetište, Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu. Gospa od Utočišta zaštitnica je kraja stoljećima, a svetište je nakon uništenja u Domovinskom ratu obnovljeno. Ovo svetište prvi put je spomenuto 1332. godine, gdje su zajedno živjeli katolici Hrvati i Mađari. Ovo mjesto postalo je svetište 1704., kad su isusovci prenijeli Gospin kip iz Luga u priprostu aljmašku crkvu, koja ga je zaštitila.
5. Vepric (Makarska)
Svetište Gospe Lurdske posebno je svojim izgledom, a podigao ga je splitsko-makarski pomoćni biskup Juraj Carić 1908. godine. Preuredio je spilju te u nju postavio oltar i Gospin kip. Godinu dana kasnije dao je sagraditi kapelicu do spilje koju je blagoslovio na blagdan Gospe Lurdske 11. veljače 1909. godine.
Hodočasnici posvećuju ovo mirno mjesto tijekom cijele godine, a osobito na blagdan Gospe Lurdske, koji je 11. veljače, i na Veliku Gospu. Popularnosti ovoga svetišta pomoglo je i to što se nalazi na putu prema Međugorju te se u njemu zaustavljaju brojni turisti tijekom odmora na Jadranu. U Vepricu je poznata večernja procesija sa svijećama na Malu Gospu.
6. Krasno
Legenda o Majci Božjoj Krasnarskoj potječe iz 1219. godine, a govori o pastirima koji su u šumi na panju vidjeli čudesan cvijet u kojem im se ukazala slika Majke Božje. Narod je zatim na tome mjestu u šumi sagradio kapelicu i podigao žrtvenik. Danas je najveća umjetnička vrijednost u crkvi drveni kasetirani strop, s oslikanim scenama iz života Isusa, Marije i svetaca, s latinskim citatima, iz 1740. godine, a vrlo je važan i kip Gospe Krasnarske. Do ovoga svetišta hodočasnici često dolaze pješice, a nalazi se na sjevernim padinama Velebita.
7. Voćin
Smješten podno sjeverne strane Papuka, postao je duhovno središte Požeške biskupije zahvaljujući svetištu Majke Božje. Vjernike je počeo privlačiti u 18. stoljeću nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija. Gospin kip nestao je u ruševinama 1991., ali je slika Voćinske Gospe iz 18. stoljeća u mjesto vraćena 1999. Svetište obnovljeno nakon Domovinskog rata postalo je simbol nade i obnove za cijelu regiju. Hodočasnici u Voćin dolaze na blagdan Velike Gospe, kao i 21. kolovoza, na blagdan Gospe Voćinske.
8. Gorica (Krk)
Svetište Majke Božje Goričke u Baškoj najveće je u Krčkoj biskupiji i jedno od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Svetište potječe iz 11. stoljeća, a današnja crkva izgrađena je u 15. stoljeću. Prema predaji, djeca su 1415. godine na čudesan način pronašla kip Majke Božje, a nakon deset godina osnovana je Bratovština Majke Božje Goričke. Njezin statut pisan je glagoljicom, a Papa Leon XIII. je 1896. godine dao hodočasnicima mogućnost zadobivanja potpunog oprosta na blagdane Velike i Male Gospe te na Pedesetnicu i Duhovski ponedjeljak.
9. Remete
Prvi zapisi o Svetištu Najvjernije Majke odvjetnice Hrvatske datira iz 1288. godine, a od tada je više puta bio razaran i obnavljan zbog turskih napada. Samostan su sagradili redovnici pavlini, čiji je red car Josip II. ukinuo 1786. godine, kad upravu preuzimaju karmelićani. Svetište je 1988. svečano proslavilo 700. obljetnicu, a svake godine na Veliku Gospu okuplja tisuće vjernika koji dolaze na mise i procesije. Veliki je dan za ovo svetište i blagdan Gospe Remetske 8. rujna.
10. Vrpolje
Marijansko svetište u Vrpolju pored Šibenika poznato je svetište koje okuplja mnoštvo vjernika na blagdan Velike Gospe. Župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ili Gospi Vrpoljačkoj. U Vrpolju se, kao i u drugim marijanskim svetištima diljem zemlje, okupljaju hodočasnici zbog molitve i duhovne obnove uz Majku Božju.