Na radionici pod nazivom 'Zaštitite svoje intelektualno vlasništvo' stručnjaci, ali i mali te srednji poduzetnici, složili su se u jednome - ulaganje u intelektualno vlasništvo i njegovu zaštitu uvijek se isplati
Stručnjaci složni: 'Isplati se ulagati u intelektualno vlasništvo i njegovu zaštitu'
Bez obzira na to kojom se proizvodnom industrijom bavite, u obzir biste trebali uzeti prepoznavanje intelektualnog vlasništva i njegovu zaštitu, posebice u današnje vrijeme digitalizacije. Složili su se s tim i stručnjaci iz ovog područja, a potvrdili i domaći poduzetnici.
'Treba biti usko i strogo specijalizirano'
U popunjenoj dvorani zagrebačkog ZICER-a sudionicima su osnovne pojmove, ali i primjere iz prakse, predstavili Tanja Milović iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), Ivana Jurin Puhalo iz Odvjetničkog društva Jurin & Vogrinc j.t.d., Frane Šesnić, direktor ZICER-a, i Domagoj Boljar, osnivač startupa Miret te brenda Earthbound.
Nakon uvodnog predavanja Tanje Milović, stručnjakinje za intelektualno vlasništvo iz DZIV-a, koja je sudionike radionice upoznala s osnovnim pojmovima intelektualnog vlasništva, ali i predstavila razne situacije iz svijeta biznisa, okupljenima su se obratili panelisti.
Odvjetnica Ivana Jurin Puhalo tako je upozorila poduzetnike na jednu situaciju koja se često može primijetiti pri registriranju tvrtke ili obrta.
- Mnogi poduzetnici pri registraciji firme ubacuju više djelatnosti kojima će se baviti nego što je njihova primarna djelatnost. Kad govorimo o zaštiti intelektualnog vlasništva, moj je savjet da to ne radite. Intelektualno vlasništvo trebalo bi biti strogo specijalizirano i usko - upozorila je.
Domagoj Boljar podijelio je svoje poduzetničko iskustvo i rekao koliko mu je zaštita intelektualnog vlasništva značila u biznisu.
- Ja sam to napravio kako bih sebe zaštitio, ali i da zaštitim sebe od drugih. Pogotovo je to bitno pri izvozu, a zaštićeno intelektualno vlasništvo sigurno će u budućnosti biti od koristi. Mogu reći da sam u gotovo svakom projektu u kojem sam sudjelovao imao zaštićen žig - kaže Boljar.
A kako bi se osvijestila važnost teme zaštite intelektualnog vlasništva, Tanja Milović priredila je okupljenima i posljednje pokazatelje koji se tiču intelektualnog vlasništva, a odnose se na mala i srednja poduzeća (MSP), za 2022. Naime, samo 10% MSP-ova navelo je da su nositelji registriranih prava intelektualnog vlasništva.
Prema riječima Frane Šesnića, direktora ZICER-a, koji je i sam zaštitio žig ZICER-a, postoje tri vrste poduzetnika kad je riječ o zaštiti intelektualnog vlasništva.
- Iz mojeg iskustva, prva kategorija poduzetnika su oni koji žele zaštititi svoje intelektualno vlasništvo, ali od toga na kraju ne bude ništa. Zatim, oni poduzetnici koji bi htjeli, ali nemaju vremena, i treća kategorija su oni koji zaštite svoje intelektualno vlasništvo, a na kraju ga krenu i komercijalizirati - istaknuo je Šesnić.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
Najviše se krivotvore igračke
Razgovarali su i o tome koliko imamo kršenja prava intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj. Samo u 2022. godini ukupno je uništeno 399.660 komada krivotvorenih proizvoda, ukupne maloprodajne vrijednosti 55,656.133,93 eura. Najviše je bilo krivotvorenih igračaka, igara i sportske opreme (37%), zatim odjeća i dodaci odjeće (27%) i obuća (16%).
Milović je nazočnima prezentirala i podatke Carinske uprave, koja je u 2022. godini privremeno oduzela 64.196 komada različitih vrsta proizvoda zbog povrede propisa o žigu, ukupne vrijednosti 1,064.221,44 eura.
Kad je riječ o povredama prava intelektualnog vlasništva, stručnjaci su interpretirali i podatke studije "European Citizens and Intellectual Property: Perception, Awareness and Behaviour – 2023". U toj studiji čak 83% Hrvata izjavilo je da prilično dobro ili vrlo dobro razumije značajke intelektualnog vlasništva, a 9% izjavilo je da je u posljednjih godinu dana namjerno kupilo krivotvoreni proizvod. Dobra je vijest, istaknuli su, da je ovaj broj gotovo najbolji rezultat u Europskoj uniji te upućuje na visoku svijest hrvatskih potrošača o opasnostima i rizicima kupnje krivotvorina.
Međutim, što se tiče pristupanja autorskim sadržajima iz nezakonitih izvora na internetu, čak je 16% Hrvata izjavilo da je u posljednjih godinu dana namjerno to učinilo. Taj je broj iznad iskazanog prosječnog rezultata svih ispitanika iz EU, koji iznosi 14%.
'Ključ je u edukaciji'
Odvjetnica Jurin Puhalo na kraju je rekla kako slika domaćeg poduzetništva o zaštiti intelektualnog vlasništva još nije onakva kakva bi trebala biti.
- Ne poznajemo, nažalost, ni pojam povrede prava intelektualnog vlasništva i ne razumijemo što znači i što nosi, i kao potrošači, ali i kao poduzetnici. Ja bih opet za to okrivila općeniti sustav u RH, koji to ne prepoznaje kao važnu nematerijalnu imovinu, koja poslije prerasta u materijalnu imovinu - rekla je Jurin Puhalo.
Ovo je bila prva od tri radionice u okviru EU smart rubrike, koju je zaključila Tanja Milović iz DZIV-a.
- Definitivno je ključ u edukaciji i treba osvijestiti da se sve ono što je na internetu ne smije koristiti tek tako i da to nije besplatno, a poduzetnici trebaju shvatiti zašto je zaštita intelektualnog vlasništva ključna za njihovo poslovanje - zaključila je Milović.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.